SNSD godinama spori Ustavni sud, pa mu se žale?!

Prašina koja se digla oko odgađanja izbora za 15. novembar po svemu sudeći još se dugo neće sleći, a sve oči za sada su uprte u Ustavni sud BiH od kojeg se očekuje da ocijeni da li je odluka CIK bila u skladu sa zakonom.

Republika Srpska 27.05.2020 | 21:21

Ništa to ne bi bilo čudno da zahtjev Ustavnom sudu BiH za preispitivanje odluke CIK nije podnijela najveća stranka iz Srpske – SNSD koja već godinama zagovara stav kako odluke tog suda nisu legitimne.

Time smo ušli u još jednu apsurdnu situaciju da oni koji najviše spore odluke Ustavnog suda BiH sada očekuju od njega da ocijeni da li je CIK prekšio zakon.

Zahtjev Ustavnom sudu BiH, tako stiže samo nekoliko mjeseci nakon što je Narodna skupština Republike Srpske održala posebnu sjednicu na kojoj se raspravljalo o samo jednoj tački dnevnog reda – „Informaciji u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH“, a na kojoj su se predstavnici političkih partija utrkivali ko će biti glasniji u osudi rada i djelovanja Ustavnog suda BiH.

Na sjednici NSRS su se tako mogle čuti kvalifikacije kako je „ Ustavni sud BiH lakrdija pravnog sistema” te da je riječ o „političkom i okupacionom sudu, čije odluke nemaju legitimitet“.

I nisu samo za SNSD i stranke iz Srpske sporne odluke Ustavnog suda BiH. Proteklih godina taj sud je donio na desetine presuda koje do sada nisu sprovedene i za to nikad niko nije odgovarao.

Drugim riječima, odluke ovog suda sprovode se ili ne sprovode u zavisnosti od toga kako kome u kojem momentu odgovara.

Pitanje koje muči svakog prosječnog građanina jeste zbog čega se onda uopšte traži od Ustavnom sudu BiH da preispita odluke CIK ako presude tog istog suda u ovoj državi skoro da niko ne priznaje?

Koja je svrha tih zahtijeva i šta ako Ustavni sud u ovom slučaju donese presudu da je CIK prekršio zakon? Da li će ta odluka Ustavnog suda onda biti validna i zašto ova hoće, a one ranije neće?

V.d direktora Transparensi internešnal Ivana Korajlić ističe da su političke stranke davno obesmislile institucije, uključujući i Ustavni sud BiH.

– Činjenica je da je i do sada svako uzimao ono što mu odgovara kada su u pitanju presude Ustavnog suda BiH, pa i Evropskog suda za ljudska prava. Postoje brojne presude koje nikada nismo implementirali jer svako insistira samo na onim stvarima koji im u datom momentu odgovaraju u nekom političkom smislu – ističe Korajlićeva.

Ona naglašava da političke stranke imaju već razvijenu taktiku, pa tako idu na obesmišljavanje onih institucija čije im rukovodstvo ili odluka ne odgovaraju, dok druge institucije ruše sistemski ubacujući svoje kadrove u njih.

Korajlićeva ističe da je CIK odgovarao ovim strankama, koje je sada najviše spore, onda kada su u njoj sjedile neke druge osobe kojih sada nema.