Pašalić: Šume su vlasništvo Srpske, a ne BiH

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama čiji je cilj preciznije definisanje imovine javnog preduzeća "Šume Srpske", definisanje načina čuvanja šumskih drvnih sortimenata oduzetih u inspekcijskom nadzoru i proširenje mogućih poslovnih i organizacionih oblika izvođača radova u šumarstvu.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je u Narodnoj skupštini u završnoj riječi o ovom prijedlogu zakona da su šume vlasništvo i svojina Srpske, a ne BiH.

On je to rekao odgovarajući na činjenicu da je poslanička grupa "Zajedno za BiH" predložila amandmane na ovaj prijedlog zakona radi usklađivanja njegovih odredaba sa Ustavom BiH.

Prema njegovim riječima, problema, kriminala, korupcije i političkih uticaja u šumarstvu Srpske ima, ali resorno ministarstvo čini sve da toga bude što manje i da se više radi na rješavanju brojnih krivičnih i prekršajnih prijava u tom sektoru.

On je izrazio zadovoljstvo što nijedno šumsko gazdinstvo nije obustavilo proizvodnju tokom krize sa virusom korona.

Kada je riječ o goloj sječi stabala na Kozari na površini od 85 hektara, ministar poljoprivrede je podsjetio da se na toj planini 2018. godine dogodilo nevrijeme i "snjegolom" koji je izvalio stabla.

On je rekao da su na tom planu stručnjaci savjetovali da se šuma mora krčiti tamo gdje je 60 odsto stabala odvojeno od zemljišta jer može nastupiti velika šteta.

"Sječa je bila potrebna jer je postojala opasnost od te situacije i jer je moglo doći do požara ili prenamnoženja potkornjaka", rekao je Pašalić i naveo da je jedan dio površine nakon sječe već pošumljen, te da će u narednom periodu biti pošumljena i preostala površina.

On je dodao da se u Srpskoj godišnje pošumi oko 800 hektara površina.

Kada je riječ o tvrdnjama iz Udruženja "Eko zona Šipovo" da će izmjene ovog zakona dovesti do nelegalne sječe šume, kao i da su ugroženi lokalni vodotoci zbog gradnje malih hidroelektrana, Pašalić je rekao da se to ne tiče izmjena ovog akta, ali da o zaštiti biodiverziteta treba govoriti i time se baviti.

Poslanik SNSD-a Dražen Vrhovac rekao je tokom ranije poslaničke rasprave o ovoj tački dnevnog reda da je Investiciono-razvojna banka Srpske u oblast drvoprerade do sada uložila oko 126 miliona KM, a u oblast poljoprivrede, šumarstva i ribolovstva 206 miliona KM.

Poslanik SDS-a Nebojša Vukanović izjavio je da bi Srpska u oblastima najbogatijim šumom i mjestima gdje se šuma najviše eksploatiše trebalo da ima barem jednu fabriku namještaja i razvijenu drvnu industriju, dok je njegov stranački kolega Milan Tubin poručio da treba spriječiti sječu stabala kestena u Kostajnici, jer mnogi građani žive od sakupljanja plodova tog drveta. 

(BN/Srna)