IRB vodi računa o izboru kadrova: Vrhovac zaposlio sestru i suprugu stranačkog prijatelja

Vrhovac tvrdi kako IRB „vodi računa o izboru kadrova“ i da u svom timu „želi samo najbolje stručnjake“, a procijenio je da su „najbolji stručnjaci“ upravo njegova sestra i supruga njegovog stranačkog i ličnog prijatelja Dalibora Pavlovića.

Republika Srpska 23.09.2021 | 19:50

Direktor Investiciono razvojne banke Republike Srpske (IRB RS) Dražen Vrhovac potvrdio je u demantu dostavljenom Žurnalu na tekst, da su nakon otvaranja poslovnice ove banke u Prijedoru u njoj zaposlene njegova sestra, kao i supruga gradonačelnika Prijedora Dalibora Pavlovića.

„Marijana Pavlović, diplomirani pravnik, zaposlena je u Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske na osnovu profesionalnih referenci i iskustva u struci, u skladu sa potrebama IRB RS i Pravilnikom o radu IRB RS, te Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u IRB RS…. Višegodišnje iskustvo i ostvareni rezultati u finansijskom sektoru, na najbolji način preporučili radnicu koju pominjete u prvom dijelu pitanja, da se pridruži našem Timu. Radi se o licu koje jeste u rodbinskoj vezi sa v.d. direktorom, gospodinom Vrhovcem, te je zaposlena, kao i u svim drugim slučajevima, u skladu sa potrebama Banke, Pravilnikom o radu i ostalim inetrnim aktima naše institucije.“, naveo je Vrhovac u odgovorima Žurnalu.

Za direktora IRB RS, dakle, nema ništa sporno što je u instituciju, na čije čelo je došao kao kadar vladajuće stranke (SNSD), zaposlio suprugu stranačkog kolege, gradonačelnika Prijedora, i uz nju i svoju sestru.

Vrhovac tvrdi kako IRB „vodi računa o izboru kadrova“ i da u svom timu „želi samo najbolje stručnjake“, a procijenio je da su „najbolji stručnjaci“ upravo njegova sestra i supruga njegovog stranačkog i ličnog prijatelja Dalibora Pavlovića.

Na pitanje Žurnala da li je tačno da je poslovnici IRB u Prijedoru kao pripravnik zaposlen Nenad Gvozden, koji je prije toga bio otpravnik vozova u Željeznicama Republike Srpske i kandidat SNSD za odbornika u Prijedoru na prethodnim lokalnim izborima, Vrhovac je odgovorio da Gvozden „nije zaposlen u IRB RS, već u njoj obavlja pripravnički staž, što predstavlja potpuno drugačiji radno-pravni status u odnosu na zaposlenje“.

Vrhovcu navodno nije poznato da je Gvozden ranije bio otpravnik vozova u Željeznicama RS i da je na prošlim lokalnim izborima bio na kandidatskoj listi SNSD-a? „Neobaviješteni“ direktor valjda bi trebalo da zna koga prima za pripravnika, a trebalo bi i da mu je poznato da pripravnici tokom pripravničkog staža imaju pravo na zaradu, kao i sva druga prava iz radnog odnosa, jer se radi o jednoj vrsti radnog odnosa na određeno vrijeme.

U pravilu, nakon godinu dana pripravničkog staža dobijaju stalno zaposlenje, pod uslovom da su dobro odradili pripravnički staž. S obzirom na to da je Gvozden član SNSD, nema sumnje da će njegov probni rad biti ocijenjen najvišim ocjenama i da će postati dio „tima vrhunskih stručnjaka“ IRB-a.

Vrhovac nije obaviješten ni da je u IRB RS zaposlen Orjen Glušac, koji je u martu 2013. godine u Prijedoru napao policajca (uhvatio ga za ruku i vukao ga upaljenim automobilom po parkingu).

„Nisu nam poznate informacije iz 2013. godine koje navodite“, odgovorio nam je „neobaviješteni“ direktor IRB RS.

Vrhovac nas je, u pokušaju da demantuje pisanje Žurnala u vezi sa spornim stvarima koje se dešavaju u IRB RS, ponukao da mu postavimo i dodatna pitanja - zašto je uopšte otvorio poslovnicu u Prijedoru i u nju zaposlio dvoje radnika i jednog pripravnika, kada ta banka nema direktnih plasmana, pošto se krediti plasiraju putem komercijalnih banaka?!

Vrhovac je odgovorio da IRB RS „bilježi kontinuiran rast poslovnih aktivnosti, u skladu sa potrebama i preferencijama naše privrede i stanovništva“, te da se u vezi s tim „pojavila potreba za dodatnim približavanjem krajnjim korisnicima i uspostavljanjem neposrednog kontakta s njima, koji nam omogućava potpunije sagledavanje i ocjenu njihovih potreba“.

“Ovo je posebno došlo do izražaja u situaciji ispoljavanja negativnih uticaja na privredu izazvanih pojavom virusa korona i potrebe za brzim reagovanjem na izazove privrednika“, naveo je direktor IRB RS.

Međutim, na konkretno pitanje - koliko je od osnivanja filijale u Prijedoru u toj poslovnici obrađeno kreditnih zahtjeva i koliko je plasirano kredita, nismo dobili odgovor. Kao ni na pitanje - koliko je IRB RS odobrila pozajmica?

Prema informacijama Žurnala (na koje smo zatražili komentar Vrhovca, ali nismo dobili odgovor), pozajmice su odobravane iako one nisu definisane pravilima plasmana. IRB je, prema našim izvorima, odobrila 20 miliona maraka pozajmica, ali Vrhovac nije želio da odgovori kome su odobrene te pozajmice.

Nije opovrgao da je Nadzornom odobru IRB RS mandat istekao još početkom 2016. godine. Zato smo mu uputili dodatno pitanje - koliko je puta NO kome je istekao mandat donosio odluke o izmjenama sistematizacije IRB, s ciljem povećanja broja radnika i broja rukovodećih kadrova? Odgovor od direktora IRB nismo dobili.

Samo od početka 2020. godine, kada je Vrhovac postao v.d. direktora IRB-a, prema saznanjima Žurnala, NO je nekoliko puta mijenjao sistematizaciju i povećavao broj radnika, pa je u tom periodu zaposleno više od 30 novih radnika. Sve to je rađeno u vrijeme pandemije, kada je značajno smanjen obim posla. Vrhovac u svom odgovoru nonšalantno sve prebacuje na Vladu RS.

„Vlada Republike Srpske imenuje Nadzorni odbor IRB RS. Sva pitanja u vezi sa NO IRB su u nadležnosti Vlade Republike Srpske i NO IRB RS“, naveo je Vrhovac.

Direktor IRB-a nam nije odgovorio ni na pitanja veoma važna za javnost RS - koliki su troškovi IRB bili u 2019. godini, zašto i koliko su povećani u 2020. godini i koliki su troškovi planirani u 2021. godini, uprkos odluci Vlade RS da sva javna preduzeća i institucije da u ovoj godini smanje troškove poslovanja za deset posto?!!

Vrhovac je pokušao demantovati i tačnost naših tvrdnji da je IRB RS prekršila stavke iz raspisanog tendera za pružanje pravnih i advokatskih usluga u Hrvatskoj (vrijednih više od 450 hiljada maraka) u vezi sa brojem godina iskustva spomenutog advokata.

„Informacija iz tendera je izvučena iz konteksta, IRB RS nije prekršila odredbe tendera“, naveo je Vrhovac. Ako već direktor IRB RS nije dobro obaviješten, da ga podsjetimo da je u tenderu navedeno da advokat mora da ima najmanje 25 godina iskustva, da bi se ispostavilo (što potvrdjuje i dokument Komisije za hartije od vrijednosti RS) da je advokat Vladan Zečević pravni fakultet završio 2003. godine na Sveučilištu u Rijeci, a da se advokaturom bavi od 2010. godine.

Nije Žurnal izvukao iz  konteksta informaciju iz tendera, već Vrhovac na sve moguće načine pokušava da opovrgne činjenicu da je tender namjenjen Zečeviću (jedan ponuđač, najniža cijena), ali nije računao da će se pojaviti dokumenti Komisije za hartije od vrijednosti koji će otkriti prevaru.

Tu nije kraj pokušajima Vrhovca da demantuje nešto što se ne može demantovati. U demantiju upućenom Žurnalu Vrhovac je izričit i tvrdi da nije član Upravnog odbora Univerziteta PIM u Banjaluci.

„Ostajemo pri činjenicama iz prethodno upućenog demantija. U periodu koji navodite gospodin Dražen Vrhovac nije bio član Upravnog odbora Univerziteta PIM u Banjoj Luci, niti je sada“, ponovo nam je odgovorio Vrhovac.

Kakva upornost u pokušaju obmanjivanja javnosti. Na sajtu Banjalučke berze objavljen je prospekt II emisije obveznica iz decembra 2020. godine, u kome se na strani 34. vidi sastav UO PIM-a, a Dražen Vrhovac naveden je kao jedan od članova UO tog privatnog banjalučkog Univerziteta. Zanimljivo je da je kao njegova adresa navedena Ulica Vidovdanska 2. Dostavilo smo Vrhovcu link sa banjalučke berze i ponovo ga pitali da li i dalje tvrdi da nije član UP PIM-a, ali nismo dobili odgovor.

Dalje, na Facebook stranici PIM-a je 10. marta 2020. godine objavljeno – „Konstituisan novi Upravni odbor Univerziteta PIM“. Pod rednim brojem 6. nalazi se ime Dražena Vrhovca.  Uz sve to, jedan od vlasnika PIM-a Ilija Džombić u Nadzornom odboru IRB. Vrhovac je završio Fakultet za uslužni biznis (FABUS) iz Sremske Kamenice kod Novog Sada, a doktorirao je upravo na PIM-u u Banjaluci.

(Žurnal)