Kriminalizacija klevete dovodi do kolizije propisa

Većina pravnika smatra da će u praksi sudovi imati problem kako da ocijene dokaze koji se prezentuju u postupcima ili parnicama, kao što, na primjer, za "Nezavisne" pojašnjava Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja.

 U Bosni i Hercegovini će nakon stupanja na snagu odredaba o kriminalizaciji klevete u Krivičnom zakoniku Republike Srpske postojati nekoliko zakona koji tretiraju isto ili slično djelo.

Većina pravnika smatra da će u praksi sudovi imati problem kako da ocijene dokaze koji se prezentuju u postupcima ili parnicama, kao što, na primjer, za "Nezavisne" pojašnjava Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja.

Ona ističe da su pravnici i aktivisti od početka upozoravali ne samo na posljedice ponovne inkriminacije klevete, nego i na odstupanje od Ustava Republike Srpske, pravnih standarda Evropskog suda za ljudska prava i preporuka Savjeta Evrope i EU.

Prema njenom mišljenju, sve to predstavlja neproporcionalno miješanje države u osnovna ljudska prava. Ističe da su upozoravali i na neadekvatno normiranje, nedovoljno definisanje radnje i posljedice koje krivično djelo ostvaruje.

"Sve to jasno ukazuje ne samo na koliziju pravnih propisa, što je u principu i zabranjeno, jer šteti pravnom poretku u cjelini, već i na činjenicu da je zakonodavac do te mjere loše propisao odredbe izmjena Krivičnog zakonika da je krivičnu odgovornost proširio u odnosu na građansku, što je protivno osnovnim postulatima pravnog sistema", kaže ona.

Dodaje da dodatnu koliziju stvara i situacija da je kleveta u jednom entitetu krivično djelo, a u drugom ne, što zbog načina na koji je BiH ustrojena otvara mogućnost i progona građana FBiH iako, kako kaže, tamo kleveta nije krivično djelo.

"Da apsurd bude veći, postojeći zakon o zaštiti od klevete propisuje veći stepen krivice onog ko iznosi ili pronosi klevetnički sadržaj i jaču posljedicu od propisanog krivičnog djela u novonastalim izmjenama Krivičnog zakonika. Naime, Zakon o zaštiti od klevete jasno definiše posljedicu kao 'prouzrokovanje štete fizičkom ili pravnom licu' dok Krivični zakonik propisuje mogućnost da se naškodi nečijem ugledu i časti, dakle, štetna posljedica ne mora nužno nastupiti, možete biti krivično odgovorni čak i ako ne nanesete štetu ugledu i časti oštećenog, jer je dovoljno da sud procijeni da je ta šteta 'mogla' nastupiti. Ovakva nomotehnička rješenja su uvijek loša, ne samo zbog kolizije sa drugom pravnom normom već zbog otvaranja mogućnosti za preveliku proizvoljnost u praksi", naglašava ona.

Ona ističe da, pored kolizije u pogledu nastupanja štetne posljedice, Zakon o zaštiti od klevete izričito štiti iznošenje i pronošenje istinitih tvrdnji, štiti teme od javnog interesa, stavlja veći teret na javne ličnosti dok usvojeni Prijedlog krivičnog zakonika kažnjava i pisanje istinitih navoda ukoliko sud procijeni da je sadržaj "štogod" iz ličnog ili porodičnog života bez obzira što se "štogod" iz ličnog ili porodičnog života direktno vezuje za javni nastup, javnu funkciju kao što su sukobi interesa, pogodovanje na tenderima i sl.

"Zakon o zaštiti od klevete propisuje obavezu jasne identifikacije lica koje se kleveće trećem licu, dok izmijenjeni Krivični zakonik ne utvrđuje ni ovu okolnost kao obaveznu, što će u praksi značiti da i sadržaji za koje se ne može tačno utvrditi na koga se odnose i kome štete mogu podleći krivičnom progonu. Takođe Zakon o zaštiti od klevete eksplicitno nabraja situacije u kojima postoje izuzeci od odgovornosti od klevete i oni su mnogo jasnije definisani u odnosu na izmijenjeni Krivični zakonik", naglašava ona.

Sa druge pak strane, Vladimir Dragičević, banjalučki advokat, smatra da se kolizija može i izbjeći, jer, kako on smatra, krivično djelo kleveta se odnosi na krivičnu odgovornost za klevetu, a Zakon o zaštiti od klevete na građansku odgovornost.

"Što se tiče međusobne kolizije krivičnog djela kleveta i Zakona o zaštiti od klevete - osnovni oblik klevete iz Zakona o zaštiti od klevete je širi od osnovnog oblika krivičnog djela kleveta - tako da ono što je građanska kleveta, ne mora biti ujedno i krivično djelo klevete, pa je moguće biti obavezan na isplatu štete samo u parničnom postupku, i kada nije učinjeno krivično djelo kleveta. Sa druge strane, ako je učinjeno krivično djelo kleveta, automatski je učinjen i građanski delikt klevete. U tim situacijama je moguće goniti učinioca i u krivičnom postupku i u građanskom postupku", kaže on.

Prema njegovom mišljenju, uređenje BiH omogućava da u jednoj zemlji postoje različite zakonske odredbe, a da se primjena konkretnog propisa razrješava kroz prostorno važenje zakona, odnosno mjesnu nadležnost suda u građanskim stvarima.

(Nezavisne) Foto: Arhiva