"Trebaće nam hiljade stranih radnika u Srpskoj"

U BiH prošle godine je izdato oko 2.500 radnih dozvola. Iz godine u godinu potražnja za radnom snagom raste, a ove godnie doživjela je svoj vrhunac pa kvota za radne dozvole iznosi 6.073. Poslovna zajednica i ekonomisti ističu da je to samo kap u moru potrebe tržišta.

Republika Srpska 14.09.2024 | 20:53

30.000 - toliko radnika potrebno je Bosni i Hercegovini da bi privreda živjela. Radi se i gradi na sve strane, a na ovim radnim mjestima sve češće viđamo lica koja nisu tipična za ovo podneblje. Strani radnici – magična riječ koja rješava sve probleme poslodavaca. A naši ljudi, pa i oni su strani radnici tamo negdje na sjeveru. Kvota radnih dozvola od preko 6.000 nije dovoljna.

„Kvota radnih dozvola za tekuću godinu povećana je na 2.000 za Republiku Srpsku i u narednim godinama ta kvota je predviđena da bude 2.000. u ovom trenutku to je značajno manji broj u odnosu na zemlje u koje naši ljudi idu na rad. Podsjetiću da u ovom trenutku u Hrvatskoj ima negdje oko 140.000 radnih dozvola, u Srbiji se taj broj kreće negdje oko 70.000, tako da izvijesno je, s obzirom na ponudu radne snage koju mi u ovom trenutku imamo, da će u narednim godinama trebati deseci hiljada ljudi iz inostranstva da bi zadovoljili ovu trenutnu privrednu aktivnost, koju mi trenutno imamo“, ističe direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

U narednom periodu biće potrebna daleko veća kvota radnih dozvola, smatraju u Privrednoj komori. Ono što je apsurd da je u Republici Srpskoj na birou preko 55 hiljada onih koji traže posao, a otvorenih konkursa tek 175. U Federaciji BiH nezaposleno je čak 261 hiljada građana, a nudi se nešto više od 3.000 radnih mjesta.

„Činjenica je da je preko 50.000 ljudi u Republici Srpskoj na zavodu za zapošljavanje, a prinuđeni smo da uvozimo radnu snagu, znači da Zavod za zapošljavanje treba na neki način da definitivno raščistimo koga mi to imamo na Zavodu za zapošljavanje, kako tome prići i da onda možemo definitivno napraviti neku strategiju. Iz ovih tržišta iz kojih trenutno dobijamo radnu snagu, mislim da ne možemo dobiti ono što treba privredi Republike Srpske, jer upravo oni najbolji, najhrabriji odlaze iz Republike Srpske u preduzeća u Evropskoj uniji“, kaže predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić.

Veliki problem predstavlja neadekvatno usmjeravanje i edukacija radnika koja ne prati potrebe tržišta, smatraju ekonomisti. Tako danas imamo mnogo administrativnih radnika, ali vrlo malo majstora.

„Dopunsko školovanje nezaposlenih radnika koji traže posao na tržištu rada, tamo postoje uglavnom adminstrativni radnici. Gotovo da ne postoje varioci, ne postoje tesari, ne postoje bigeri, ne postoje ljudi za kojima vapi građevinski sektor npr. Hoću da kažem da smo mi ukinuli i školu učenika u privredi, koja je bila namjenjena obrazovanju zanatskih zanimanja. Zašto, pa zato što je lakše predavati na laptopu i objašnjavati da postoje softveri,a kome to treba. Danas ako znate da postavite keramičke pločiće, vi ćete za dan postaviti pet -šest kvadrata i dobiti najmanje 100 maraka“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Politička situacija, plata, radno vrijeme, bolja budućnost za djecu, samo su neki od razloga zbog kojih kvalitetna radna snaga curi kroz prste Bosne i Hercegovine. Izvozimo kvalitetno, uvozimo nekvalitetno. Kakva je prespektiva privrede u BiH sa ovakvom radnom snagom?

(BN) Foto: BN