Poražavajuće što obrazovan kadar odlazi iz zemlje

Popis u BiH nije odavno rađen, a i kada je obavljen, 2013. godine, nije dao precizne podatke, tako da se sa njima do dan danas manipuliše, rekao je gostujući u rubrici “Aktuelno” jutarnjeg programa BN televizije demograf Stevo Pašalić.

Pri popisu stanovništva bilo gdje u svijetu, UN primjenjuju ista pravila od kojih najvažnije strogo propisuje ko je državljanin neke zemlje, a ko ne. Međutim u BiH 2013. godine popis nije rađen na relevantan način, tako da smo dobili pogrešne podatke, kaže Pašalić. 

“Kada uđete na sajt Zavoda za statistiku BiH vidjećte procjene da imamo 3.380.000 stanovnika. Daleko je to od stvarnosti. U Republici Srpskoj agencija svake godine izbacuje procjene, ali to su takozvane zatvorene projekcije u koje ne ulaze podaci o iseljenju ljudi. Oni se time čiste.

Zatvorena projekcija kaže 1.114.819 stanovnika, Ja sam onda uradio, pomoću nekih naših demografskih modela – jednačine ravnoteže u kojoj imate niz izvora i podataka, i došao do realnog broja od 1.009.000 stanovnika u Republici Srpskoj, odnosno 2.904.956. Ali onda dođete u javnost, među stručnjake NES-a i onda počinje da se licitira“, kaže Pašalić.

Dodaje da je broj onih koji konstantno odlaze iz zemlje velik, te da je poražavajuće što su to uglavnom obrazovani i kvalifikovani mladi ljudi, u naponu reproduktivne snage. Jedino što može zaustaviti njihov odlazak jeste ekonomski razvoj.

“Vi morate u to uključiti demografsku politiku, ali ne izdvojeno. Ona mora biti sastavni dio sveukupne razvojne poltike neke zemlje. Ne možete vi izdvojiti nešto iz toga. Mi toga u ovoj zemlji nememo. Nemamo ni dugoročnih mjera. Kada me pitaju: “Kako zadržati mlade”? -Odgovorim dajte im dobar, siguran i dobro plaćen posao”, kaže Pašalić..

On je, međutim, izrazio bojazan da skoro neće doći do bilo kakvog napretka, jer je sistem obrazovanja, posebno visokog, veoma srozan, te da kadar, koji u budućnosti treba da vodi zemlju i velike sisteme nema dovoljan stepen znanja i sposobnosti, već se bira na osnovu političke podobnosti.

“Loša nam je kadrovska politika. -Generalno govoreći, bilo gdje. Kod nas se politički postavlja na funkcije, tako kada imate neke značajne institucije, niko ne gleda koji je ko profil. Najbolji primjer imamo u “Šumama Srpske”. Zamislite, prodaja jednog takvog resursa, a stvaraju se gubici“, kaže Pašalić.

Jedan od većih problema opadanja broja stanovnika i starenja našeg društva, jeste to što se mladi u sve kasnijem životnom dobu odlučuju za stvaraje porodice, dok žene, koje su ‘90. godina prošlog vijeka završavale ciklus rađanja u prosjeku sa 27 godina starosti, sada završavaju sa 34 godine.

(BN)