Vlast bježi od popisa: Niko ništa ne može planirati

Popis, predstavlja organizovano prikupljanje raznih podataka o stanovnicima jedne zemlje. Praksa je da se isti provode na svakih deset godina, međutim u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine popisom se već dugo niko i ne bavi.

Dok prema zvaničnim podacima Republika Srpska i dalje ima oko 1,2 miliona stanovnika, mnoge procjene i analize stručnjaka pokazuju da je broj stanovnika daleko ispod ove brojke, jer u zvanične procjene nisu uračunate masovne migracije u inostranstvo.

Demografi su sračunali da je Republika Srpska već pala je ispod milion stanovnika, a mnogi tvrde da nas ima između 700 i 800 hiljada. Vlast odbija da uradi zvaničan popis jer je svjesna rezultata, a to bi bilo porazno i za njihovu politiku koju su vodili prethodnih godina.

Koliko Republika Srpska ima stanovnika? Da li milion i 171 hiljadu, kako je utvrdio posljednji popis urađen prije čak 12 godina? Ili milion i 114 hiljada, koliko je posljednja procjena Zavoda za statistiku Republike Srpske? Ili je brojka drastično niža, jer mnogi smatraju da u Republici Srpskoj zbog negativnog priraštaja i masovnog odlaska, sada realno živi svega 700 od 800 hiljada stanovnika. Većina građana smatra da je broj onih koji ovdje sada žive, daleko ispod onoga što je popisano 2013. godine.

Građani su nažalost u pravu i Republika Srpska bilježi drastičan pad broja stanovnika u odnosu na posljednji popis. Demografi su izračunali da je Republika Srpska po prvi put pala ispod milion stanovnika!

"Imajući u vidu činjenicu da je posljednji popis održan prije 12 godina, da smo samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja u Republici Srpskoj izgubili preko 70 hiljada stanovnika kao i činjenicu da u tih 12 godina minimalni prosječni godišnji odliv stanovnika iz RS se kretao na nivou od nekih preko 10 hiljada – to nas dovodi u poziciju da smo mi već prošle godine pali ispod milion na nekih 975 hiljada stanovnika", kaže demograf Aleksandar Čavić. 

Pad broja stanovnika je očekivan, jer Republika Srpska 23 godine bilježi negativan prirodni priraštaj. Međutim on nije izazvan samo manjim brojem živorođenih od broja umrlih.

Ono što je u najvećoj mjeri porazno su masovne migracije stanovništva, odnosno odseljavanje kompletnih porodica u inostranostvo. Posljednjih godina odlaze i oni koji su materijalno situirani zbog ambijenta koji se iz godine u godinu pogoršava. Tačan broj odlazaka u inostranstvo je takođe nepoznat, jer ih institucije ne prate ili prate ali zvanično ne objavljuju. 

Popis, predstavlja organizovano prikupljanje raznih podataka o stanovnicima jedne zemlje. Praksa je da se isti provode na svakih deset godina, međutim u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine popisom se već dugo niko i ne bavi.

"Ono što imamo u Bosni i Hercegovini je da je zadnji popis bio 2013. godine, na koji je Republika Srpska imala određene primjedbe i nikad ga Republika Srpska nije ni prihvatila, tako da možemo da kažemo da u ovom posleratnom periodu nije bilo popisa stanovništva na koji bi se mogli osloniti i podataka sa kojima bi mogli raspolagati. Trenutno niko u BiH ne priča o popisu, u budžetu institucija BiH nema obezbijeđenih sredstava za popis stanovništva i ja ne vjerujem da bi bilo političke volje da bilo ko sada pokrene to pitanje", kaže poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mira Pekić. 

"Čini mi se da su se svi saživjeli sa našom ukupnom demografskom propasti koja nas neminovno čeka u budućnosti i praktično da se ovdje samo neke koske bacaju da bi se ljudi zanimali i da ne bismo obratili pažnju na razmjere demografske katastrofe koja nam se odvija pred očima", kaže Čavić. 

Bez jasnih podataka i evidencije broja i strukture građana, radne snage, imovinskog statusa, ostajemo neuređen prostor gdje se ništa ne može tačno planirati, a mnoga izdvajanja iz budžeta se projektuju proizvoljno. Vladajućim političarima koji su navikli na neracionalno trošenje novca i vaninstitucionalne dogovore, možda upravo takvo stanje i odgovara.

(BN)