Knjiga i živa riječ preča od vještačke inteligencije

Da li razvoj vještačke inteligencije prijeti obrazvonom sistemu, s obzirom da učenici i studenti sve češće pribjegavaju korištenju ovih olakšica u sticanju znanja. Predstavnici akademske zajednioce to ne vide kao opasnost, a studenti ipak, tvrde da su knjiga i riječ profesora prioritet.

Kako je počeo i kako se završio prvi svjetski rat? Koja je najveća a najstarija  građevina na svijetu i kako bi izgledala da je pravimo u dvadeset prvom vijeku?  Kako napisati diplomski rad o temi moderna poljoprivreda, samo su neka od pitanja koja možemo postaviti vještačkoj inteligenciji putem sistema Chat GPT  i DEEP SEEK-a i dobiti odgovore u samo nekoliko sekundi.

Zahvaljujući svim prednostima koji uključuju i generisanje fotografija, tabela, programskih kodova i slično ovi sitemi se sve više koriste i u obrazovanju. Koriste ih djaci, studenti, i peofesori, pa se postavlja pitanje da li to šteti ili koristi obrazovnom sistemu.

Dekan elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu prof. dr Božidar Popović kaže da podržava korištenje vještačke intelgincije u visokom obrazovanju, ali samo kao alat.

„Treba vioditi računa da se obrazovni sistem gradio godinama, i razvijao uz pomoć određenih pomagala. Kada su se pojavili personalni računuari razvijale su se određene platforme sistema za učenje i podršku učenju i isto se razmišljalo da će ti sistemi biti nešto bazno u obrazovanju, pokazalo se opet da su to pomagala. I veliki broj fakultet i univerziteta koristi te platforme“.

Kada je riječ o zloupotrebama vještačke intelgincije na fakultetima za pisanje studentskih radova, Popović kaže da one nisu u potpunosti  moguće zbog softvera koji to prepozanju, ili zbog nekih  pogrešnim podataka koje profesori prepoznaju.

Dodaje da vještačka intelgencija može biti dobra za obrazovanje ako se pravilno koristi.

„Da nešto naprimjer brže odradite ili sortirate određene podatke kada se radi naprimjer o mjerenjima iz elektrotehnike. Takođe, za prelistavanje određenog udžbenika naprimjer iz medicine, štobi studentima olakšalo da dođu brže do odgovora, pod uslovom da su prije toga pročitali taj udžbenik da znaju šta trebaju da pitaju da bi se mogli podsjetiti i dobiti odgovarajući odgovor“.

Pitali smo studente elektrotehničkog fakulteta  da li i koliko koriste vještačku inteligenciju u svom obrazovanju i da li joj vjeruju.

 Student 4. godine Eelektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Istoičnom Sarajevu Dušan Marilović ističe da su  CHT GPT i drugi čet botovi pokazali kao korisni kada je nešto nejasno i kada treba dobiti neko dodatno objašnjenje.

„To je mnogo bolje nego da koristimo gugl jer možemo dobiti mnogo koncizniji i bolji odgovor, ali u itraživačkim radovima trebamo koristiti literaturu“.

„Vrlo često, skoro svakodnevno koristim CHAT GPT, pomaže mi prilikom razumjevanja nekih stvari, ali mu ne vjerujem u potpunosti“,  kažeTrama Drašković apsolvent ETF UIS.

„Koristim Chat GPT ali uz svoje znanje, uz nešto što sam čula od profesora i pročitala iz udžbenika, pa to kombinujem“, istakla je Aleksandra Borovčanin student 3. godine ETF UIS.

Predstavnici akademske zajednice smatraju da vještačka inteligencija ima budućnost u obrazovanju, ali da bazno obrazovanje treba biti prioritet kome će vještačka intelginecija biti samo pomagalo.

„Vi danas različita znanja možete da steknete kao instant znanja, pregledavajući određene kratke sadržaje kao na način što uzmete pa pogledate na you tubu ili šortsu za neki zdravstveni problem i mislite da je to tačan odgovor, a ne mora apsolutno biti, jer kad odete kod doktora on će prvo da vam traži da izvadite nalaze pa će vam dati na osnovu toga određeni lijek,a  ovako vi mislite da ste na osnovu instant znanja pronašli odgovor.  

Pojavom vještačke inteligencije često se raspravlja da li će ona zamjeniti i mnogobrojne  preofesije koje obavlja čovjek, ali stručnjaci tvrde da  to nikada neće biti moguće, jer i iza vještačke intelgincije stoji čovjek. Zato,  treba imati na umu i da su uprkos svim promjenama koje je nosilo napredovanje čovječanstva,  katedra, klupa i živa riječ profesora u interakciji sa studentima opstali  vijekovima.  

(BN)