Partije dužne pola miliona. Koliko je CIK nemoćan?

Dug političkih stranaka, po osnovu izrečenih kazni zbog kršenja zakona, dostiže pola miliona maraka, potvrđeno je to "Glasu Srpske" u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, u kojoj ne kriju ni to da dobar dio potraživanja nikada neće moći da naplate.

U BiH je, prema podacima CIK-a, na kraju prošle godine bilo aktivno 207 stranaka. Osim vođenja tih evidencija, ta izborna komisija, čije je sjedište u Sarajevu, nadležna je, između ostalog, i za to da izriče novčane kazne strankama zbog kršenja propisa o finansiranju partija i izbornih kampanja na osnovu odredaba Zakona o finansiranju stranaka i poglavlja 15. Izbornog zakona BiH.

Najnoviji presjek podataka o naplaćenim i nenaplaćenim kaznama koje su izrečene strankama u BiH pokazuje da je, od 2005. do 2024. godine, CIK donio 602 odluke kojima je političkim strankama izrekao kazne u ukupnom iznosu od 2.631.770 KM.

- Zaključno sa 31. decembrom 2024. godine ukupno je naplaćeno 2.190.753 KM ili 83,24 odsto - navedeno je u odgovoru iz CIK-a.

Najviše kazni izrečeno je, između ostalog, lani, u izbornoj godini. Tada je, prema podacima, doneseno 66 odluka teških više od 537.000 maraka.

U CIK-u su pojasnili da kazne u iznosu od 245.738 KM nisu naplaćene do kraja prošle godine, a da gotovo 200.000 nije ni moguće naplatiti i pored toga što, kako su naveli, u skladu sa zakonskim propisima sprovode radnje i postupke da bi ih i naplatili.

- Kazne od 195.278 maraka nije moguće naplatiti, jer je naplata obustavljena zbog njene nemogućnosti. Razlog su ugašeni računi, činjenice da na računima stranke nije bilo novčanih sredstava niti drugih sredstava nad kojima je moguće izvršenje, te zbog brisanja političke stranke iz registra - poručili su iz izborne komisije na nivou BiH.

Među strankama koje su izbrisane sa političke scene, a koje su iza sebe ostavile najveći dug je, prema ranijim podacima CIK-a, Narodna bošnjačka stranka, čiji je dug u datom momentu iznosio 16.600 KM. Ostali dugovi kreću se od nekoliko stotina do 10.000 KM.

Na ovu problematiku godinama upozoravaju iz nevladinog sektora. Sada su i objelodanili da spremaju inicijativu za izmjene propisa da bi to i zakonski bilo onemogućeno.

- Dio kazni neće ni biti naplaćen. Radi se o političkim subjektima koji su ili ugašeni ili su prestali sa radom, a nemaju novca na svojim računima. Jedno je sigurno, a to je da treba nešto mijenjati u propisima - izjavio je za "Glas" Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član koalicije "Pod lupom" koja godinama prati izborne cikluse u BiH i nudi određena rješenja za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.

Stvari, a taj stav je iznesen i prije nekoliko godina, treba postaviti na način da za kazne, odnosno potraživanja od strane političkih stranaka, ne odgovara samo politički subjekat svojom imovinom, nego i najodgovornije osobe u njima svojom vlastitom imovinom.

- To bi bio jedini način da sve bude naplaćeno. To je jedino rješenje i mi ćemo ga i predlagati. U narednom periodu vidjećemo kako ćemo i dostaviti u proceduru - potvrdio je Šehić, koji je svojevremeno bio i član CIK-a BiH.

Zvanični podaci pokazuju da je u proteklih 16 godina iz registra sudova u BiH brisano više od 200 političkih stranaka i to u najvećem broju upravo zbog neaktivnosti, a na prijedlog CIK-a. Manji dio je brisan na zahtjev stranke.

Analize
Na pitanje da li znaju kakva je situacija u ovoj oblasti u zemljama regiona te da li su radili analize te vrste, iz CIK-a su imali kratak odgovor.

- Za bilo kakve analize praksi u regionu Centralna izborna komisija BiH nema zakonsku obavezu, a kapaciteti Službe za reviziju su nedostatni i za osnovne zakonske nadležnosti - poručili su iz nadležne komisije.

Iznosi
2.631.770 KM

iznos izrečenih kazni

2.190.753 KM

iznos naplaćenih kazni

245.738 KM

nije naplaćeno do kraja 2024.

195. 278 KM

nije moguće naplatiti

Podaci CIK-a za period 2005-2024.

(Glas Srpske) Foto: BN