Sud u Strazburu odbio Dodikov zahtjev za obustavu presude o prestanku funkcije predsjednika

Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu potvrdio je za Radio Slobodna Evropa 10. aprila da je odbio zahtjev pravnog tima Milorada Dodika za uvođenje privremene mjere.

Tom mjerom se tražilo zaustavljanje primjene sudskih odluka u Bosni i Hercegovini, na osnovu kojih mu je oduzet mandat predsjednika Republike Srpske.

U odgovoru za RSE se navodi da je zahtjev za privremenu mjeru, u skladu sa Pravilom 39 Suda, razmotren i odbijen, bez dodatnog izjašnjavanja o njegovom sadržaju.

Milorad Dodik je polovinom prošle godine pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija presudom Suda Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Sud je utvrdio da je Dodik, kao tadašnji predsjednik Republike Srpske, svjesno potpisivao i primjenjivao zakone koje je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit prethodno poništio.

Apelacija Milorada Dodika protiv Bosne i Hercegovine podnesena je u januaru 2026. godine, nakon čega je zatraženo i izricanje privremene mjere.

Dodikov pravni zastupnik Goran Bubić nije želio da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava za Radio Slobodna Evropa.

Istovremeno, vršilac dužnosti agenta Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić potvrdila je za RSE da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku još nije primila predmet od Suda u Strazburu.

Odluka o privremenoj mjeri ne prejudicira ishod Dodikove apelacije, o kojoj će Sud u Starzburu eventualno odlučivati u narednim fazama postupka, nakon što predmet bude dostavljen i BiH, te se izjasne sve strane u postupku.

Iz Evropskog suda za ljudska prava nisu za RSE pojasnili u kojoj je trenutno fazi Dodikova apelacija.

Šta je Pravilo 39 Evropskog suda za ljudska prava?

Privremene mjere se pred Evropskim sudom za ljudska prava mogu zatražiti na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda.

Riječ je o vanrednom mehanizmu koji se primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, kada postoji neposredan i ozbiljan rizik od nenadoknadive štete po neko od prava zaštićenih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Prema službenim pojašnjenjima Suda dostavljenim RSE, privremene mjere se najčešće izriču u predmetima koji se odnose na deportacije, izručenja ili druge situacije u kojima bi podnosilac zahtjeva mogao biti izložen opasnosti po život ili nečovječnom i ponižavajućem postupanju.

Sud veoma rijetko primjenjuje Pravilo 39, a odluke o privremenim mjerama donose se bez prejudiciranja kasnije odluke o prihvatljivosti ili meritumu predmeta.

U dosadašnjoj praksi, Evropski sud je više puta naglašavao da Pravilo 39 nije namijenjeno za zaustavljanje izvršenja redovnih sudskih presuda ili političko-institucionalnih odluka, osim u izuzetnim situacijama.

(RSE/BN) Foto: BN