Zašto naši roditelji na moru nisu koristili kremu za sunčanje?

Sjećate li se kako je nekada izgledalo pakovanje za more? Kofer, par kupaćih kostima, peškir i to je to. Danas je skoro nezamislivo krenuti na plažu, a posebno sa djecom, a da se u torbi ne nađe krema za sunčanje, šešir, naočare i debela hladovina.

Skeneri na telefonima nas stalno upozoravaju na UV indeks, a u podne bježimo sa sunca glavom bez obzira.

Međutim, generacije koje su ljetovale šezdesetih i sedamdesetih godina odrastale su u potpuno drugačijem svijetu.

Na plažama se tada pržilo od jutra do mraka. Krema za sunčanje se kupovala rijetko, a izvlačila se iz torbe tek kada koža već dobro pocrveni i počne da peče.

Zašto su naši roditelji radili nešto što nam danas djeluje potpuno suludo? Razlog nije u tome što su oni bili neodgovorni, već se tu kriju tri krupne stvari koje su se u međuvremenu promenile.

Taman ten je bio jedini dokaz uspješnog ljetovanja

Poslije Drugog svetskog rata, preplanuo i taman ten postao je statusni simbol. To je bio dokaz da imate novca i vremena da odete na more. Povratak sa ljetovanja bez "zdrave boje" smatrao se čistim promašajem.

U to vrijeme, krema za sunčanje uopšte nije služila da vas zaštiti od zračenja. Ljudi su kupovali ulja i mazalice koje su zapravo pomagale da koža što brže potamni i da ta boja traje što duže. Opekotine su se smatrale normalnom i prolaznom mukom koja ide u rok službe.

Zaštitni SPF faktor i svijest o zračenju nisu postojali

Prije pola vijeka svijest o raku kože i melanomu bila je na potpuno drugom nivou. Niko nije razmišljao o tome da se oštećenja na koži sabiraju tokom cijelog života i da račun stiže na naplatu decenijama kasnije.

Takođe, ni sama tehnologija nije postojala. Čuveni SPF faktori, zaštita od UVA i UVB zraka – sve je to ušlo u široku upotrebu tek krajem prošlog vijeka. Naši roditelji jednostavno nisu imali u rukama ono što mi danas imamo u svakoj apoteci.

Ozonski omotač je bio zdraviji, ali klima se promijenila

Pitanje da li je sunce danas jače nego prije 50 godina zahtjeva oprezan odgovor, ali jedna stvar je jasna – oštećenje ozonskog omotača tokom osamdesetih propustilo je mnogo više opasnog UVB zračenja do nas.

Uz to, klimatske promjene su produžile ljeta. Danas provodimo mnogo više vremena na suncu jer topli dani traju duže, pa je i rizik mnogo veći. Zato se krema za sunčanje danas ne koristi iz hira, već zato što su se atmosfera i naš način života trajno promijenili.

Naši roditelji nisu izbjegavali zaštitu zato što su bili nemarni. Oni uopšte nisu znali za opasnost, društvo je tražilo preplanulost, a tržište im nije nudilo prave proizvode.

Danas znamo bolje, imamo bolju zaštitu i zato je boravak na plaži postao potpuno drugačija priča

(Krstarica) Foto: Tanjug/AP