CIK nije dao podatke sa glasačkih skenera: Čega se plaše?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odbila je zahtjev Transparensi internešnela  BiH i Koalicije „Pod lupom“ za dostavljanje podataka prikupljenih putem uređaja za identifikaciju birača i skenera. Iz tih organizacija smatraju da bi ti podaci mogli d pomognui u otkrivanju eventualnih manipulacija tokom izbornog procesa.

Od CIK-a su tražili informacije o izlaznosti na svakom biračkom mjestu, broju birača koje uređaji nisu mogli identifikovati otiskom prsta, kao i spisak lokacija na kojima pojedine tehnologije nisu korištene. Zatražili su i podatke o biračkim mjestima na kojima  uočena odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja glasova.

Kako je navedeno u zajedničkom saopštenju Transparensi internešenela BiH i Koalicije „Pod lupom“, tokom sjednice CIK-a na kojoj se razmatrao njihov zahtjev obrazloženo je da bi objavljivanje takvih podataka moglo dovesti do pogrešnih zaključaka.

"To su pojedinačni podaci koji, kada bi se iz konteksta izvukli, mogli na različite načine interpretirati i mogla bi se u javnosti steći potpuno pogrešna slika o ovome ", rekao je član CIK-a Suad Arnautović.

Dodao je da podaci neće biti objavljeni prije nego što o ovom pitanju raspravlja Parlamentarna skupština BiH.

TI i Koalicija „Pod lupom“ ocijenili su da je takva odluka nezakonita te najavili pokretanje pravnih postupaka.

Iz tih organizacija upozoravaju da sumnje u moguće izborne nepravilnosti dodatno podgrijavaju i zvanični podaci. Prema njihovim navodima, u brojnim lokalnim zajednicama zabilježen je neuobičajeno veliki rast izlaznosti u periodu između 17 i 19 sati.

Podaci Koalicije „Pod lupom“, prikupljeni na reprezentativnom uzorku biračkih mjesta, pokazuju da se broj listića za Predsjedništvo BiH poklapao s brojem birača evidentiranih putem uređaja za identifikaciju na 55,8 odsto posmatranih lokacija. Na 6,5 odsto biračkih mjesta utvrđena je razlika  veća od +/-3 glasa.

Transparensi internešnel je vlastitom analizom izdvojio više od 500 biračkih mjesta na kojima su uočeni pokazatelji koji, prema međunarodnoj praksi, mogu upućivati na nepravilnosti. Među njima su izlaznost veća od 80 odsto, što je gotovo dvostruko iznad prosjeka, više od 15 odsto nevažećih listića ili situacije u kojima je jedan kandidat osvojio više od 80 odsto glasova.

TI BiH i Koalicija „Pod lupom“ podsjeća da je uvođenje novih izbornih tehnologija uslijedilo nakon što su kroz posmatranje izbora, sudske postupke i grafološke analize utvrđene brojne manipulacije glasovima.

Među ranije zabilježenim nepravilnostima navode glasanje u ime drugih osoba, najčešće preminulih ili birača koji nisu izašli na izbore, dvostruko glasanje, zloupotrebu pomoći pri glasanju, narušavanje tajnosti glasanja, dopisivanje glasova na prazne listiće i namjerno poništavanje važećih glasačkih listića.

Elektronska identifikacija birača uvedena je kako bi se spriječila zloupotreba identiteta, dok je upotreba skenera trebalo da omogući manipulacije glasačkim listićima i rezultatima brojanja.

Međutim, iz tih organizacija upozoravaju da je nekorištenje ili nepravilna primjena bilo koje od uvedenih tehnologija mogla ostaviti prostor za nove izborne zloupotrebe.

Tvrde i da je sam proces uvođenja novih tehnologija bio obilježen nedovoljnom transparentnošću. Kako navode, ni danas nije jasno na koji način su utvrđeni konačni rezultati, jesu li se razlikovali od preliminarnih, niti zbog čega nisu objavljena poređenja podataka o izlaznosti s uređaja za identifikaciju i broja listića, kao ni rezultata elektronskog i ručnog brojanja.

Dodatno pitanje, ističu, jeste i to koja je izlaznost prikazana na internet stranici s izbornim rezultatima – ona evidentirana uređajima za identifikaciju ili broj glasačkih listića koje su obradili skeneri.

S obzirom na to da su izborni rezultati potvrđeni i da nijedno biračko mjesto nije poništeno, TI i Koalicija „Pod lupom“ smatraju da više ne postoje razlozi za uskraćivanje traženih informacija.

Zbog toga su pozvali CIK BiH da bez odlaganja objavi sve podatke, upozoravajući da bi njihovo dalje uskraćivanje moglo dodatno narušiti povjerenje javnosti u izborni proces i otvoriti prostor za nove sumnje i spekulacije o potencijalnim nepravilnostima.

(BN) Foto: BN