Incko pred SB UN podnosi izvještaj o stanju u BiH

Govoreći o izazovima za Dejtonski mirovni sporazum, Incko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu, Incko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS te posljednje najave o "mirnom razdruživanju".

Republika Srpska 04.05.2021 | 13:23

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko dostavio je Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija 59. izvještaj o Bosni i Hercegovini, koji se odnosi na period od 16. oktobra 2020. do 15. aprila 2021. godine.

Incko će se danas obratiti SB UN i generalnom sekretaru UN-a i predstaviti taj izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini. Sjednica SB UN-a počeće u 16 sati po srednjoevropskom vremenu. 

Incko u izvještaju ističe da se BiH u izvještajnom periodu suočavala s teškim posljedicama korona virusa te sa problemima u nabavci vakcina, čime se, smatra on, nastavila otkrivati ozbiljna disfunkcionalnost u zemlji, pri čemu pojedini politički zvaničnici prečesto žrtvuju jedinstveni i koordinisani pristup u borbi protiv pandemije u korist stjecanja političkih poena.

- To je dovelo do situacije u kojoj su, u odsustvu mjera koje provode nadležne vlasti na državnom nivou, entiteti preduzeli jednostrane i nekoordinisane mjere, što je rezultiralo preduzimanjem različitih rješenja na različitim dijelovima teritorija BiH – navodi Incko, javlja "Faktor".

Podsjeća da je Milorad Dodik, za kojeg je kazao da de facto predvodi vlast entiteta RS, ponovo doveo u pitanje Dejtonski mirovni sporazum te teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

- U martu je Narodna skupština Republike Srpske usvojila nekoliko zaključaka u vezi s tim, koji, takođe, pozivaju na okončanje vojne komponente međunarodne misije u BiH. Što je najzabrinjavajuće, Narodna skupština RS poziva lokalne političke aktere da se uključe u rasprave o budućnosti BiH i upozorava da bi, ako se to pitanje uskoro ne uvrsti na dnevni red, trebalo pokrenuti razgovore o mirnom raspuštanju – podsjetio je Incko.

Ukazao je, takođe, i na spominjanje "mirnog razlaza" te na pozive na povlačenje međunarodnih vojnih snaga, što se, ocjenjuje Incko, može protumačiti kao prijetnja suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje, ali i miru i stabilnosti u BiH.

S tim u vezi podsjeća da je Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIC) potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost teritorijalnom integritetu i osnovnoj strukturi BiH kao jedinstvene, suverene države koja se sastoji od dva entiteta.

- Neće biti precrtavanja mape BiH – poručio je visoki predstavnik.

Uporedo s napadima iz Republike Srpske na Dejtonski mirovni sporazum i državu BiH, Incko ističe i probleme u funkcionisanju Federacije BiH, gdje Vlada još nije formirana, iako su od opštih izbora prošle dvije i po godine.

To je, smatra Incko, nezamislivo u demokratskim državama, zasnovanim na vladavini zakona te slobodnim i poštenim izborima. Odgovornost za činjenicu da nova Vlada nije imenovana te da u aktuelnom sazivu nedostaju dva ministra, Incko pripisuje HDZ-u BiH, stranci koja blokira taj proces dok se ne postignu izmjene izbornog zakonodavstva.

- Na državnom nivou vlada potpuna stagnacija, o čemu svjedoči i loš zakonodavni učinak Savjeta ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Tokom trenutnog mandata, osim budžetskih akata, u potpunosti je usvojen samo jedan novi zakon - upozorava Incko.

Uprkos brojnim opstrukcijama, u izvještajnom periodu su, ističe, postignuti i određeni pozitivni iskoraci. U tom kontekstu izdvaja održavanje lokalnih izbora u Mostaru te uspjeh Centralne izborne komisije (CIK) da, uprkos pritiscima, uspješno organizuje izbore tokom pandemije.

Tekuća godina, dodaje, predstavlja priliku za provođenje izborne reforme, koja mora rezultirati primjenom tehničkih preporuka ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.

- Usvajanje amandmana na Ustav BiH i Izborni zakon BiH takođe je potrebno za provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci" i zaustavljanje diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta. Sve ove promjene su ključne i moraju se provesti na način koji čini izborni sistem transparentnijim i otvorenijim.

Jasno sam rekao da promjene ne mogu rezultirati daljnjim etničkim ili teritorijalnim podjelama u BiH. Ne postoji pravni razlog koji bi opravdao takve podjele i ja čvrsto vjerujem da nam primjedba slučajeva "Sejdić i Finci" daje istorijsku priliku da odmaknemo institucije BiH od diskriminacije i približimo se otvorenosti - navodi se u izvještaju.

Govoreći o različitim pogledima na izmjene izbornog zakonodavstva između SDA i HDZ-a BiH, Inzko ističe da HDZ BiH insistira na "legitimnom predstavljanju".

- To bi zahtijevalo daljnju etnizaciju sistema redefinisanjem izbornih jedinica u Federaciji na osnovu etnoteritorijalne podjele ili etničke deklaracije birača sa popisa stanovništva 2013., dok SDA favorizuje model po kojem se zastupljenost proširuje na ostale i na građane, u kojem se mora osigurati ravnoteža između kolektivnih prava i individualnih prava, a uloga i odgovornosti Doma naroda u Federaciji treba se redukovati kako bi se izjednačile s onima iz Vijeća naroda Republike Srpske – navodi Incko.

Osvrnuo se i na aktivnosti Narodne skupštine RS u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH i imenovanjem njegovog nasljednika. Podsjetio je da je 10. marta održana posebna sjednica na Dodikov zahtjev te da je na njoj usvojen set od deset zaključaka koji, kako je kazao, podrivaju osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Incko upozorava članice SB UN-a da ozbiljno shvate prijetnje Narodne skupštine RS. Visoki predstavnik, takođe, upozorava na neprovođenje odluka sudova, poput odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetima iz grupe "Sejdić - Finci", ali i odluku o uklanjanju crkve iz dvorišta Fate Orlović, te odbijanje vlasti RS da provedu odluke Ustavnog suda BiH.

- Teško je dati pozitivnu ocjenu o BiH kada njeni lideri ustrajno i otvoreno odbijaju poštovati obavezujuće sudske presude. Tvrditi da se poštuje vladavina zakona je besmisleno ako se ne prati s akcijama - navodi se u izvještaju.

Govoreći o izazovima za Dejtonski mirovni sporazum, Incko ističe i izjave kojima se osporava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, u čemu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. U tom kontekstu, Incko izdvaja Dodikove prijetnje organizacijom referenduma o secesiji entiteta RS te posljednje najave o "mirnom razdruživanju".

(Agencije)