Izborni zakon gorka pilula za Hrvate i Bošnjake u BiH

Izborni zakon BiH prije skoro 30 godina, za prve postdejtonske izbore u BiH, izradila je misija OEBS-a. Od tada pa do danas taj zakon pretpio je mnoge dopune. Većinom su u pitanju bile nametnute odluke visokih predstavnika. Izmjenjeno je više od polovine prvobitnog zakona i bilo bi logično da se pripremi i usvoji novi, ali u Parlamentarnoj skupštini Bih nikada nije bilo političke saglasnosti oko toga.

U novi izborni zakon BiH koji se čeka decencijama, trebalo bi ugraditi i odluku Suda za ljudska prava u Strazburu koji je, prije više od 15 godina, u predmetu Sejdić i Finci presudio i naložio da BiH odkloni diskriminaciju u Izbornom zakonu i manjiskim narodima, tzv.ostalim, omogući kandidovanje za člana Predsjedništva i Dom naroda PS BiH.

Ovu presudu, danas su izgleda svi zaboravili.

Delegat SBiH u Domu naroda PS BiH Džemal Smajić kaže da je poznato kome ne odgovara da ta presuda bude provedena i da je riječ o HDZ-u.

Delegat HDZ 1990. u Domu naroda PS BiH Ilija Cvitanović se slaže da trebaju biti proovedene presude suda u Strazburu, ali da nikada neće pristati da se jedan kontitutivan narod dovede na nivo ostalih, jer je najveća diskriminacija, kako tvrdi on, izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

Ubrzo nakon donošenja presude Sejdić i Finci, prešlo se na priču o izboru , kako kažu političari, legalnog i legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Inače, svaki put kada se za tu funkciji kandidovao Željko Komšić, bilo kao član SDP-a BiH ili DF-a, osvojio je više glasova neko kandidat HDZ-a BiH.

Komšić trenutno ,,gazi‘‘ četvrti mandat u Predstaništvu Bih kao hrvatski član što je za HDZ BiH više nego porazno jer tvrde da je izabran glasovima Bošnjaka a ne Hrvata.

„Ako poštuješ Dejton, ondje piše da su Srbi, Bošnjaci i Hrvati ravnopravani u Bosni i Hercegovini, nema veze koliko nas ima. Mi smo konstitutivni i ravnipravni i kao takvi, politički moramo konzumirati svoju konsitutivnost. I u tom smislu, mi očekujemo da ljudi dobro razmisle jer ova Bosna i Hercegovina je zahvaljujući nama nezavisna i jedinstvena, jer smo i mi izašli na referendum. I , ako neko misli da će pi Miloševićevskoj politici koja
je bila 90.-ih godina jer ih po bruju ima više, napraviti od BiH napraviti neku unitarnu državu, ja mislim da se zafrko“, smatra Marina Pendeš delegat HDZ-a BiH u Domu naroda PS BiH

Rješenje za način izbora člana Predsjedništva BiH koji bi ispoštovao odluku Suda u Strazburu predložila je Republika Srpska i to umjesto da se bira Srbin, birao bi se član Predsjedništva iz Republike Srpske, znači bez nacionalne odrednice.

Za Republiku Srpsku prihvatljiv je samo direktan način izbor člana Predsjedništva, nikako indirektan, glasanjem u Parlamentarnoj skupštini BiH, za šta se neki iz Federacije zalažu. Nažalost, dogovora nema ni na vidiku jer je rad Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH , zbog raznih prijedloga, zahtjeva pa i ucjena, blokiran.

„Pokušava se praviti kriza da se spriječava uopšte rasparava o izbornom zakonu, kojeg smo mi ispred Hrvatskih stranaka predložili kao rješenje da se ne bi dešavalava nezakonita uzurpacija hrvatskog člana Predsjedništva", naglasila je Marina Pendeš delegat HDZ-a BiH u Domu naroda PS BiH.

Delegat SbiH u Domu naroda PS BiH Džemal Smajić demantuje da predstavnici bošnjačkog naroda blokiraju izmjenu izbornog zakona.

„Ja sam i prošli put rekao da smo spremni razgovarati o izbornom zakonu ukoliko završimo prekinutu 11. sjednicu Doma naroda PS BiH i ukoliko se okončaju tačke dnevnog reda na kome su bile smjene ministara i člana kolegijuma“, rekao je Smajić.

Delegat PDP-a u Domu naroda PS BIH Nenad Vuković je pozvao partnere iz Federacije BiH, jer je kako kaže, ovo najviše njihov problem, da međusobno riješe pitanja oko izmjene izbornog zakona, kako bi se uključili i predstavnici iz Republike Srpske konačno izglasali ovaj zakon.

Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH definitivno je problem koji je nastao u postdejtonskom vremenu između Bošnjaka i Hrvata. Republika Srpska je svoj izborni zakon već izmijenila nakon čuvene odluke o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH. Od tada, podsjećamo, u Srpskoj se ne biraju ,,u paketu‘‘ predsjednik i potpredsjednik.

Svi kandidati sada se na izborima kandiduju za predsjednika Republike Serpske. Onaj koji osvoji najviše glasova obavlja tu funkciju, a drugo i treće plasirani kandidat, ali iz reda hrtatskog i bošnjačkog naroda, a ne srpskog , postaju potpredsjednici Republike Srpske.

(BN) Foto: BN/Arhiva