Zatvara se Ormuski moreuz: Da li ostajemo bez nafte?

Iranski parlament odobrio je danas zatvaranje Ormuskog moreuza, javlja Pres TV i dodaje da najviše bezbednosno telo Irana mora da donese konačnu odluku o ovoj meri, prenosi Rojters.

Iran je prethodno pretio da će blokirati Ormuski moreuz, ključnu pomorsku arteriju za globalnu trgovinu naftom, kao odgovor na pritiske Zapada, preneo je Gardijan. 

Prema izvorima iz pomorske industrije, komercijalni brodovi su već počeli da izbegavaju iranske vode oko moreuza.

Ormuski moreuz je moreuz između Persijskog i Omanskog zaliva koji pruža jedini morski prolaz iz Persijskog zaliva u otvoreni okean i jedno je od strateški najvažnijih uskih grla na svijetu.

Moreuz služi kao glavna izvozna ruta za proizvođače iz Persijskog zaliva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka i Kuvajta.

Moreuz širok 33 kilometra jedini je put do otvorenog okeana za preko jedne šestine globalne proizvodnje nafte i jednu trećinu svjetskog tečnog prirodnog gasa.

Njegova važnost može se opisati u činjenici da ovaj moreuz omogućava prolaz oko 20 posto svjetske dnevne potrošnje nafte ili, drugim riječima, 20 miliona barela.

U prvoj polovini 2023. godine, ukupni tokovi nafte kroz Ormuski moreuz ostali su relativno nepromijenjeni u poređenju sa 2022. godinom kada je kroz moreuz dnevno prolazilo 21 milion barela nafte, jer su povećani tokovi naftnih derivata djelimično kompenzovali pad sirove nafte i kondenzata.

Putujući morem, moreuz je jedino sredstvo za prevoz robe ili ljudi u ostatak svijeta. Iz tog razloga, UAE i Saudijska Arabija predložili su izgradnju više naftovoda kako bi izbjegli problematični plovni put i smanjili zavisnost o Iranu.

Moreuz je decenijama bio u središtu regionalnih tenzija, a izbijanjem Iransko-izraelskog rata ponovo je dospio u centar svjetskog interesovanja. Posebno nakon napada Sjedinjenih Američkih Država na tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu.

Iako Iran već dugo prijeti da će zatvoriti Ormuski moreuz, konačnu odluku mora donijeti Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu bezbjednost, nakon što je parlament odobrio prijedlog o zatvaranju za američke, britanske, njemačke i francuske brodove.

Trenutno, prema medijskim izvještajima, otprilike 50 velikih tankera za naftu pokušava da izađe iz Ormuskog moreuza. Nova prijetnja Irana o zatvaranju moreuza povećala je zabrinutost oko toga koliko bi sukob u Zalivu mogao biti koban za globalnu trgovinu naftom, ali i cijelokupnu svjetsku ekonomiju.

Svaka blokada bi podigla cijenu nafte i neminovno izazvala inflaciju.

Potencijalno zatvaranje moreuza ne bi bilo samo taktički odgovor, već strateški potez kojim bi Teheran mogao nastojati oružjem pretvoriti globalne energetske tokove, kao sredstvo odvraćanja ili odmazde za vojna djelovanja protiv Irana.

I sama najava takve mogućnosti pokazuje uticaj. Tržišta reaguju i na prijetnje, a samo zatvaranje, pa makar i privremeno, dovelo bi do velike panike. Zemlje koje zavise od nafte iz Zaliva, poput Kine, Japana, Indije i evropskih država, bile bi direktno pogođene. Ujedno, time bi bila stavljena na test i spremnost zapadnih morskih snaga, posebno američke mornarice, čija je prisutnost u regiji upravo usmjerena na bezbjednost slobode plovidbe.

Kada su geopolitičke tenzije porasle protekle sedmice nakon iranskih odmazdi na Izrael, cijena Brent sirove nafte skočila je sa 69 na 74 dolara po barelu u jednom danu, iako nijedan brod nije bio blokiran.

Uska grla su uski kanali duž široko korištenih globalnih morskih ruta koji su ključni za globalnu energetsku sigurnost.

Nemogućnost nafte da tranzitira kroz glavno usko grlo, čak i privremeno, može stvoriti značajna kašnjenja u snabdijevanju i povećati troškove transporta, povećavajući svjetske cijene energije. Iako se većina uskih grla može zaobići korištenjem drugih ruta, koje često značajno produžavaju vrijeme tranzita, neka uska grla nemaju praktične alternative.

Zatvaranje Ormuskog moreuza neminovno će dovesti do porasta cijene barela nafte na preko 100 dolara, što znači da će cijena porasti za oko 25 dolara u jednom skoku, što je nešto na šta globalna ekonomija nije navikla.

(Klix.ba) Foto: AP/arhiv