Ljudi gomilaju hranu, potrepštine i gorivo - bojimo li se rata?

Nakon ratnih dešavanja devedestih godina, inflacije, nestašica i  pandemije virusa korona građani BiH na svaku informaciju o ratnim sukobima u svijetu reagiju sa velikom dozom straha.

Gomilaju životne namirnice, higijenske potrepštine i gorivo, jer su odavno izgubili povjerenje u vlast, koja je više puta pokazala da je nesposobna da im garantuje stabilnost. Sukob na Bliskom istoku, ponovo piše isti scenario. 

Cijena nafte raste iz dana u dan. Očekuje se i skok  cijene životnih potrepština. Već prvog dana sukoba na Bliskom istoku ,   građani su iz straha od nestašice dolazili sa kanisterima na benzinske pumpe, te su pojedine pumpe zabranile ili ograničile takav način točenja goriva.

Ništa bolja situacija nije ni u marketima, polako se pustoše rafovi sa osnovnim životnim namirnicama, među kojima se iz nekog razloga još od panedemije virusa korona, našao i toalet papir. Da li sve ovo znači da se kod ljudi  probudio strah i nagon za preživljavanje, i ako je ratni sukob  na drugom kraju svijeta.

„Plašim se zbog djece, a za sebe ne“, „Ja bih rekao da nije normalan onaj koji se ne boji“, Ljudi koji su bili u ratu oni se bije da se rat ne ponovo“, „Situacija u svijetu se svakodnevno mijenja, i ne možeš znati hoće li biti problem, daj mi da kupim hranu“, rekli su neki od anketiranih građana Istočnog Sarajeva. 

Obzirom da Republika Srpska nema robne rezerve, da su robne rezerve Federacije BiH skoro prazne, a da se  još tokom pandemije virusa korona pokazalo  da se ljudi mogu samo na sebe osloniti , možda je ova reakcija građana sa  gomilanjem  hrane I goriva, sasvim opravdana reakcija , na nesposobnost vlasti da reaguje, smatra sociolog Vladimir vasić. 

„Kako nećemo tako reagovati kad znamo ko nas vodi i kako nas vodi. Ja na neki način razumijem te ljude koji na taj način pokušavaju da uštede nešto novca.

Ovdje preventivno dižu cijene, tamo u Iranu se neko nakašlje, oni ovdje podignu cijene nafte, tako da, mi smo ovdje država koja očito nema kapacitete i mehanizme da zaštiti svoje građane“, ističe Vasić i naglašava da će se posljedice sukoba na Bliskom istoku osjetiti i kod nas. 

„Najviše u ekonomskom smislu, i definitivno ćemo imati još jedan talas divljanja cijena, a to će uticati i na socijalni status stanovništva, a definitivno i na mentalno zdravlje. Jer mi svakako loše živimo, a kad na sve to dodamo nove namete i nove cijene osnovnih životnih namirnica, svakako da će dolazizi do nezadovoljstva stanovništva“, kaže sociolog Vladimir Vasić. 

Strah da bi se sukobi sa Bliskog istoka mogli proširiti širom svijeta i izazvati treći svjetski rat kod naših ljudi budi strah,  dolazi do povratka trauma , objašnjava psiholog Slađana Đaković. 

„Ljudi na prostorima bivše Jugoslavije su prošli rat, i onda se ponovo pojavljuje taj strah i šta će da bude sutra. I ako je taj rat daleko od nas, mi osjećamo taj rat i onda pošto dolazi do retraumatizacije ljudi iz straha počinju manično da kupuju, upravo iz tog razloga, šta ako nešto ne bude, šta ako ostanem gladan, jer se ponovo te stare traume kod ljudi vraćaju“, kaže Đakovićeva i dodaje da se pored potrebe za  gomiljanjem hrane, kod ljudi budi i anksioznost. 

„Anskioznost se javlja kod pojačanih, intezivnih strahova od toga šta će da bude sutra, a pored toga javlja se i frustracija, ljutnja, bijes, ogorčenost na naše vlasti. Zbog čega su naši ljudi ljudi ogorčeni na našu vlast? Zbog toga što ovaj strah priprisuju dodatno i njima jer nemamo robne rezerve, nemamo dovoljno te nafte“, zaključuje psiholog Slađana Đaković. 

Dodatni strah i paniku  među stanovništvom bude i  lažne vijesti na društvenim mrežama i portalima, koje oni u većini slučajeva uzimaju „zdravo za gotovo“ bez provere njihove tačnosti. Još jedan efekat koji negativno utiče na psihu ljudi su i prazni rafovi na policama marketa, koji za sada, stvaraju lažnu sliku o nestašici životnih potrepština.

(BN) Foto: BN