Gdje je završilo 18 milijardi KM od akciza i putarina?

Dok se građani Bosne i Hercegovine svakodnevno suočavaju s rupama na putevima i dionicama autoputeva koje „ne vode nikuda“, postavlja se logično pitanje: gdje završavaju milijarde prikupljene od akciza i putarina?

U proteklih 20 godina država je po ovom osnovu inkasirala vrtoglavih 18 milijardi KM, ali jasnog odgovora na pitanje o trošenju tog novca – nema.

Svaki put kada vlasnik automobila natoči pun rezervoar (oko 50 litara), država mu iz džepa, bez pitanja, uzme skoro 40 konvertibilnih maraka na ime akciza i putarina. Dok građani broje feninge, država broji milijarde. Od 2006. godine do danas, po ovom osnovu država je prikupila nevjerovatnih 18 milijardi maraka.

Tim novcem smo mogli izgraditi autoputeve bez kredita, smatra narodni poslanik Tomica Stojanović. Prema njegovim riječima, prostom računicom dolazimo do frapantnih podataka.

"Uzmemo li srednju vrijednost od 13 miliona KM po kilometru autoputa, do danas smo trebali imati izgrađeno oko 1.380 kilometara autoputeva u BiH. Mi danas imamo tek oko 100 km u Republici Srpskoj i oko 120 km u Federaciji BiH. Gdje su ta sredstva, to samo oni znaju", ističe Stojanović.

Struktura cijene goriva jasno pokazuje koliki je namet države na svakom kupljenom litru:

45 feninga – akciza za plate administracije;

25 feninga – putarina za izgradnju autoputeva;

15 feninga – putarina za održavanje puteva.

Uprkos ovom ogromnom prilivu novca, vlasti posežu za milionskim kreditima kod međunarodnih banaka. Mira Pekić, poslanica PDP-a u PD PS BiH, upozorava da se novac građana nenamjenski troši.

"Vlast ta sredstva koristi za ostale rashode, za sve ono za šta ona nisu namijenjena. S druge strane, uzimaju se krediti na koje isti ovaj narod plaća ogromne kamate, pored već plaćenih akciza i nameta pri registraciji", navodi Pekićeva.

Dok su putevi u BiH zvanično među najgorima u Evropi, ekonomista Igor Gavran naglašava da je izgradnja nevjerovatno spora, a dionice se „cjepkaju na beskorisne i minimalne komade“.

Dodatni apsurd predstavlja činjenica da je sistem potpuno paralisan čak i tamo gdje novca ima. Na računima Uprave za indirektno oporezivanje trenutno leži blokirano preko 108 miliona maraka zbog nemogućnosti dogovora o raspodjeli.

Pekićeva upozorava da je raspodjela prikupljenog novca zapravo borba za političku kontrolu nad sredstvima građana, tvrdeći da se milioni netransparentno usmjeravaju isključivo firmama bliskim režimu koje imaju 'zeleno svjetlo' vlasti za izvođenje radova.

Iako je budžet samo u prošloj godini napunjen sa milijardu i 350 miliona maraka isključivo od putarina i akciza, vlastima to nije dovoljno. U pripremi je poskupljenje registracije vozila i do 40 odsto, čime se teret krize ponovo prebacuje na leđa građana.

Zaključak je jasan: dok narod plaća za „evropske puteve“, zauzvrat dobija nove rupe, skuplje dažbine i dugove koje će vraćati generacije koje dolaze.

(BN) Foto: BN