Iza napada na novinare uglavnom su politički moćnici

Zabrinjavajuće je nizak nivo rješenih predmeta napada na novinare u korist samih novinara. Ključ problema je što iza tih napada stoje visokopozicionirani moćnici sa velikim uticajem i na pravosuđe, poručuju iz Udruženja “BH novinari”. Zalažu se i za prepoznavanje novinara u krivičnom zakonodavstvu kao lica rade posao od javnog zunačaja.

Jedinstvena praksa tužilaštava i policije kada su novinari žrtve razlilčtih vrsta krivičnih djela i onemogućavanja u obavljanju profesionalnih zadataka, još nije zaživjela. Problematično je i to što još nemamo adekvatnu efikasnost u procesuiranju napada i prijetnji novinarima, jer samo 25,4 odsto slučajeva koji se prijave liniji za pomoć novinarima bude riješeno u korist novinara. Najčešći razlog ovakve statistike je što iza tih prijetnji stoje osobe koje imaju političku moć, kaže Borka Rudić iz Udruženja “BH novinari”.

“Dakle osobe koje mogu da vrše različite vrste pritisaka ne samo na medije nego i na pravosuđe. Zbog toga gotovo 20 slučajeva evidentiranih u liniji za pomoć novinarima iza kojih stoji bivši predsjednik RS Milorad Dodik nisu procesuirani”, ističe Rudićeva.

Kad je riječ o kleveti, postoje pomaci, kaže Borka Rudić navodeći da predstavnici pravosuđa primjenjuju praksu Evropskog suda za ljudska prava i mnogo više vode računa o tome da pavosuđe treba da djeluje u skladu sa zakonima i da štiti slobodu izražavanja. Trenutno je kaže, aktivno oko 300 slučajeva klevete, a međo njima značajan je broj SLAPP tužbi.

“To su tužbe koje u svojoj osnovi nemaju elemente klevete odnosno objavljeni medijski sadržaji odgovaraju činjenicama, ali podnošenje takvih tužbi je zapravo jedan od načina da se novinari i mediji zaustave u procesuiranju te teme ili nekih sličnih tema”, kaže Rudićeva,

Kako bi se poboljšala zaštita novinara uspostavljaju se kontakt tačke u tužilaštvima i policijskim agencijama. Trenutno ih je 33 u BiH.

“Uloga kontakt tačke je da komunicira o pitanjima koja se tiču sigurnosti novinara, da daje informacije o predmetima koji se tiču novinara koji su oštećeni, da komunicira sa udruženjima novinara, da kontakt tačka u tužilaštvu komunicira sa konakt tačkom u policiji, da se razmjenjuju informacije sve u cilju bolje zaštite novinara”, kaže Anida Sokol iz Misije OSCE-a.

Cilj je sveobuhvatna evidencija napada na novinare. A Udruženje “BH novinari” zagovora i nominalno uvođenje novinara u krivično zakonodavstio radi efikasnije zaštite, te da se novinari prepoznaju kao osobe koje rade posao od javnog značaja.

(BN) Foto: BN