Revizori u Srpskoj žmure na očigledne zloupotrebe vlasti?!

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je u proteklim sedmicama 16 izvještaja o radu ministarstava, Narodne skupštine i Službe predsjednika Republike Srpske za prošlu godinu.

Bez obzira što se javne institucije guše u sumjivom i nenamjenskom trošenju javnog novca, svi izjveštaji su pozitivni, što otvara pitanje zašto revizori žmure na očigledne zloupotrebe?

Prema ocjeni revizora, institucije Republike Srpske rade besprekorno.

Tako je pozitivno mišljenje dobila Narodna skupština, kao i brojna ministarstva: unutrašnjih poslova, pravde, prostornog uređenja, saobraćaja i veza, zdravlja i socijalne zaštite.

Narodni poslanik Nedeljko Glamočak međutim upozorava da ovo uopšte ne znači da u ovim institucijama nije bilo sumnjivih i nezakonitih radnji.

"Revizorska oštrica je sigurno otupila u odnosu na ranije revizore od pokojnog Boška Čeke do danas se revizija pretvorila u kontrolu vođenja knjiga poslovnih, a ne rade ovaj dio odgovornosti i zloupotrebe u samome poslovanju", kaže Glamočak.

Pozitivnu ocjenu revizora dobila je Služba predsjednika Republike Srpske, kao i Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju.

Budžet ovog Ministarstva je drastično povećan sa 11 miliona maraka na nevjerovatna 94 miliona. Ogroman dio tog novca je usmjeren u lobiranje i tajne ugovore sa lobističkim kućama, kaže narodni poslanik Bojan Kresojević, međutim to revizori ne vide kao problematično.

"Naime 100 miliona maraka je utrošeno za lobiranje kako oni kažu za Republiku Srpsku. Očigledno je da je taj novac utrošen da bi Tramp Junior došao kod sina jednog predsjednika stranke u Republici Srpskoj i da niko ne provjerava šta je plaćeno od tog novca", kaže Kresojević.

I Služba predsjednika Republike Srpske je od revizora nedavno dobila pozitivnu ocjenu, iako je u prošloj godini imala rekordan budžet od 77 miliona maraka, od čega je čak 60 miliona potrošeno nenamjenski i na sumnjiv način.

Novinarka Žana Karić – Gauk sve ovo ocjenjuje kao praksu nezamjeranja vlastima u cilju očuvanja dobro plaćenog radnog mjesta.

"Odgovor zašto su oni ovakvi kakvi jesu iz godine u godinu je vrlo jednostavan: zato što oni ne bi imali posao kad bi napisali negativan revizorski izvještaj ili mišljenje s rezervom ili kada bi dali neku preporuku onome kome ne smiju da daju tu preporuku", kaže Karić - Gauk.

Prije skoro 10 godina dotadašnji revizor Duško Šnjegota je bio primoran da podnese ostavku, zbog neviđenog pritiska vlasti da odstupi, a nakon što je pronašao čak 100 miliona maraka manjka u republičkoj kasi, koje resorno ministarstvo nije prikazalo.

(BN)