Vladi milioni, a građanima dug i novi inflatorni udar?!

Rebalansom budžeta Republike Srpske povećana su izdvajanja za svih 16 ministarstava u Vladi Srpske. Mijenja se i Odluka o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2026, pa će se, prema novoj odluci, Srpska moći zadužiti za dodatnih 804 miliona maraka, pa bi ukupno zaduženje u ovoj godini bilo 2,5 milijardi maraka. Šta će od svega toga imati građani?

Novi milioni slivaju se u Vladu Srpske, a građani će od svega toga imati samo još veći dug i novi udar inflacije da bi se zaduženje vratilo,kaže predsjedsnik Narodnog Fronta Jelena Trivić. Ona dodaje da je ovo je predizborni rebalans.

„Ovo je klasični predizborni rebalans, odnosno izborna je godina, idu određena povećanja plata i naknada i to je uredu, ali ljudima treba reći cijelu istinu – to će ljudi da vrate. A vratiće tako što ćemo svi kao građani, kroz poreze i sve ono što plaćamo državi, da vraćamo kredite koje je vlast digla, da bi ovaj rebalans izgledao baš ovako. 40 posto budžeta dolazi iz zaduženja", upozorava prof. dr Jelena Trivić (NF).

Prema njenim riječima ne postoji budžet u regionu, u svijetu, čiji okvir je 40 zasnovan na zaduženjima.

"I to je ono što je sporno u ovom budžetu, odnosno ono što nam govori u budućnosti šta nas čeka, pa to će neko morati da vraća, to vraćaju svi građani, privreda“, kaže Trivićeva.

Najviše novca slilo se u Ministarstvo saobraćaja, koje se plasira u infrastrukturu i u Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju, koje izdvaja milione za lobiranje, sve pod velom tajnosti.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da za novo zaduženje nema ekonomskog opravdanja. 

"Vidjeli smo da je iz rebalansa budžeta odmah povećano za skoro 100 miliona, izdvajanje za naša predstavništva u svijetu, koja ništa ne rade. Ništa ne rade za građane, možda rade za političare, ja to ne znam. Ali situacija je takva da je lako se zadužiti, ali teško odužiti. Jedino ne znam iz koje privredne aktivnosti i iz kojeg PDV-a ćemo moći to da servisiramo i platimo, ili to možda ovoj vlasti više nije ni bitno“, kaže Pavlović.

Pored drastičnog zaduženja, Vlada je povećala i iznos garancija koje može izdati Republika Srpska i to za 500 miliona.  

Predloženo je da gornja granica iznosi 1,4 milijarde maraka, umjesto 900 miliona, koliko je bilo predviđeno zakonom usvojenim u decembru prošle godine.

(BN)