Pitanje koje zanima ljubitelje kafe: Zašto je toliko poskupjela

Cijena kafe je posljednje dvije godine više puta oborila rekorde. Razlog nije jedan nego niz njih: suša u Brazilu, tajfuni u Vijetnamu, carine u Sjedinjenim Državama i zatvaranje pomorskih puteva. Prošle godine je zabilježena peta godina zaredom u kojoj je potražnja veća od roda arabike.

Prvo treba znati da postoje dvije vrste kafe.

Arabika je blaža i skuplja, i od nje se pravi većina onoga što se pije u kafićima. Traži veće nadmorske visine i umjerene temperature, pa je osjetljiva na sve što odstupa od uobičajenog.

Robusta je jača i jeftinija, otpornija je i uglavnom završava u instant kafi i u mješavinama.

Brazil je najveći proizvođač arabike, a Vijetnam robuste. To znači da dvije zemlje drže najveći dio svjetske ponude, a ono što se u njima desi osjeti se svugdje.

Najsušnija godina u Brazilu od 1981.

Lanac je počeo vremenom.

Brazil je prošao kroz niz sušnih godina, a jedna od njih bila je najsuša od 1981, prema podacima tamošnjeg centra za praćenje prirodnih nepogoda.

Suša ne škodi samo trenutnom rodu. Kafa cvjeta u određenom periodu, a ako tada nema kiše, cvijet se ne razvije i sljedeći rod je manji.

U pokrajini Minas Gerais, gdje se uzgaja najviše brazilske arabike, padavine su pale na oko sedamdeset pet posto uobičajenih.

Uz to, brazilska kafa ima prirodni ciklus u kojem se rodne i slabije godine smjenjuju, pa se loša godina koja padne na slabiju polovinu ciklusa osjeti dvostruko.
Tajfuni u Vijetnamu i pola godišnjeg izvoza

Dok se to dešavalo u Južnoj Americi, u Aziji je bio drugi problem.

Vijetnam je pogodilo obilno padanje kiše i tajfuni, u periodu berbe robuste u središnjem visoravnom dijelu zemlje.

Rezultat je bio da su u jednom mjesecu izvozi pali za gotovo pedeset posto u odnosu na godinu ranije.

Ako obje glavne zemlje istovremeno imaju problem, tržište nema kuda. Zalihe na berzama pale su na najniže nivoe u više godina.

Carine i zatvoreni pomorski putevi

Treći sloj nema veze s vremenom.

Sjedinjene Države uvele su carine na brazilsku kafu, u jednom periodu i do pedeset posto, što je poremetilo tokove i dodatno smanjilo zalihe.

Uz to su pomorski putevi kroz Crveno more i Hormuški tjesnac bili otežani ili zatvoreni, pa su brodovi morali ići dužim rutama. To znači više dana plovidbe, veći trošak prijevoza i skuplje osiguranje tereta.

Za robu koja putuje preko pola svijeta, cijena prijevoza nije sitnica.

Zašto cijena ne pada odmah kad rod bude bolji

Ovdje je dio koji objašnjava zašto se poskupljenje osjeti dugo.

Prognoze za ovu godinu su bolje. Brazilski rod se procjenjuje kao rekordan, a Vijetnam se oporavlja.

Ipak, cijena ne pada onom brzinom kojom je rasla, i to iz nekoliko razloga.

Zalihe se prvo moraju obnoviti, a to traje mjesecima. Kafa koja se danas prži kupljena je prije više mjeseci, po tadašnjoj cijeni. Pržionice i trgovci ugovaraju nabavku unaprijed, pa se stara cijena vuče kroz cijeli lanac.

Uz to su troškovi proizvodnje u Brazilu porasli i ostali gore, bez obzira na rod.

Šta to znači za šoljicu u kafiću

Za potrošača je važno znati koliko od cijene otpada na samu kafu.

U cijeni kafe u ugostiteljskom objektu zrno je manji dio. Najveći dio čine najam prostora, plate, struja, oprema i porez.

Zbog toga poskupljenje sirovine ne udvostruči cijenu šoljice, ali je gura naviše u koracima, i to obično bez vraćanja nazad kada sirovina pojeftini.

Kod kafe koja se kupuje za kući je odnos drugačiji, jer je udio zrna u cijeni veći, pa se promjene brže vide na polici.

Kiša koja nije pala u jednoj brazilskoj pokrajini, tajfun u Vijetnamu, odluka o carinama u Washingtonu i brod koji mora zaobići pola Afrike zajedno određuju koliko će koštati ono što popijete ujutro.

(N1) Foto: AP