Hercegovina – žila kucavica srpskog jezika i pjesme

Iz štampe je izašla nova zbirka pjesma Milenka Dačevića. Ističući da se kultura, danas u našem društvu tretira kao socijalna i "sirotinjska" kategorija, te da je kao takva postala predmet potkusurivanja. Ipak naglašava da je i u prošlosti kultura u najvećim krizama doživljavala svoje najviše domete. 

Ostajući dosljedan prepoznatljivom stilu, koji je glancao, brusio i izoštravao, izvor poetskog nadahnuća pronašao je i održao u vječitim i neprolaznim temama. Potvrdu Dačevićeveg stvaralaštva, potvrdio je i akademik Matija Bećković:

"Već po samom naslovu  `Žila kucavica`  moglo bi se pogoditi odakle stiže ovaj pjesnik.  Jer to nije samo naslov jedne knjige, nego ime zemlje iz koje ova poezija izvire. A ta zemlja je Hercegovina – još uvijek žila kucavica srpskog jezika i pjesme.

Iz one Hercegovine koja je podarila Jovana Dučića i Aleksu Šantića, najveće majstore stiha i versifikacije, gdje se poezija ne smatra književnim ukrasom nego načinom života, gdje se ljubavne i rodoljubive pesme i danas kazuju u rimi, a srpski jezik i ćirilica stoje jedno uz drugo kao nerazdvojni čuvari narodnog pamćenja". 

Bećković navodi da Milenko Dačević pripada upravo tom pjesničkom bratstvu.

"On se ispovijeda hartiji kao najvjernijem sagovorniku. Njegova pjesma ne traži utočište u modama niti u prolaznim književnim navikama. Ona slavi ljubav, zavičaj, vjeru i čovjeka. Piše se molitvom, a čita suzom. U vremenu kada se često odustaje od melodije stiha, Dačević ostaje vjeran pjesmi koja pamti svoj narod i svoj jezik. Njegova poezija pokazuje da prava riječ nikada ne zastarjeva ako dolazi iz srca.

"Dok bude srpskog jezika, biće i Hercegovine kao njegove žile kucavice. A dok bude Hercegovine, rađaće se nasljednici Dučića i Šantića, pjesnici koji znaju da se najveće istine ne dokazuju – nego pjevaju", naveo je u komentaru o zbirci akademik Matija Bećković.

Autor naslovne slike: akademski slikar Marija Bajović

(BN)