Dolazi zima: Rastu cijene grijanja i goriva zbog krize

Evropa ulazi u zimu sa manjim zalihama prirodnog gasa nego prošle godine, dok sukob na Bliskom istoku i poremećaji u snabdijevanju naftnim derivatima povećavaju rizik od novih poskupljenja.

Svjetsko tržište posebno je osjetljivo na dešavanja oko Ormuskog moreuza, a najnoviji dogovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama dizela pokazuje koliko je teško ublažiti pritisak na cijene.

Ipak, nije riječ o izvjesnoj nestašici grijanja u Evropi. Problem je u tome što su rezerve gasa niže, snabdijevanje energentima izloženo je geopolitičkim rizicima, a produžena kriza mogla bi dodatno povećati troškove za domaćinstva i privredu.

Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, skladišta gasa u Evropskoj uniji bila su 10. oktobra popunjena 73,46 odsto. Godinu ranije, u istom periodu, popunjenost je iznosila oko 82,9 odsto, dok je petogodišnji prosjek za taj datum oko 88,6 odsto. Organizacija je 9. oktobra upozorila da evropska infrastruktura može da odgovori na potražnju u različitim scenarijima, ali da će zbog nižih zaliha i neizvjesnosti u vezi sa isporukama tečnog prirodnog gasa prostor za reagovanje biti manji.

Drugim riječima, niže zalihe ne znače automatski da će Evropa ostati bez gasa, ali ostavljaju manje prostora za nepredviđene situacije. Hladna zima, problemi sa uvozom ili novi poremećaji u isporukama mogli bi povećati pritisak na cijene.

Ormuski moreuz drži tržište u neizvjesnosti

Prije rata kroz Ormuski moreuz prolazila je približno petina svjetske potrošnje nafte. Zbog sukoba Sjedinjenih Država i Izraela s Iranom, saobraćaj kroz ovaj strateški prolaz ozbiljno je poremećen, a rizici za brodove i isporuke ostaju visoki.

Reuters je 11. oktobra izvijestio da su američke snage onesposobile teretni brod koji je pokušao da probije pomorsku blokadu Irana. Prema tom izvještaju, broj brodova koji prolaze kroz Ormuski moreuz pao je na najniži nivo u više od dva mjeseca.

Problem nije samo u količini nafte koja stiže na tržište. Otežan transport, skuplje osiguranje brodova i oštećenja energetske infrastrukture utiču i na isporuke prerađenih proizvoda, među kojima je dizel. Međunarodna agencija za energiju upozorila je u septembarskom izvještaju da su poremećaji u snabdijevanju dizelom i drugim prerađenim gorivima posebno izraženi, dok su zalihe na svjetskom nivou smanjene.

Trampov dogovor s Putinom neće sam riješiti problem

U takvim okolnostima, Tramp je 9. oktobra objavio da je s Putinom dogovorio isporuke ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu. Prema njegovoj najavi, Rusija bi odmah isporučila više od 300.000 tona, zatim još 500.000 tona tokom novembra, a potom dodatne količine. Američko Ministarstvo finansija izdalo je dozvolu koja omogućava uvoz ruskog dizela do 7. aprila.

Dogovor je izazvao kritike zbog mogućnosti da Rusija ostvari dodatne prihode dok se nastavlja rat protiv Ukrajine. Istovremeno, tržište je reagovalo padom cijena dizelskih fjučersa, ali analitičari koje je citirao Reuters upozoravaju da najavljene količine vjerovatno neće same po sebi obezbijediti trajno pojeftinjenje.

Razlog je jednostavan: riječ je o dodatnom izvoru snabdijevanja u trenutku kada je tržište veoma zategnuto, a ne o rješenju svih problema u proizvodnji i transportu goriva. Osim toga, ruske rafinerije pretrpjele su štetu u napadima, što bi moglo ograničiti buduće isporuke.

Za Evropu je važno i to što dizel i prirodni gas nisu zamjenjivi energenti. Dogovor o dizelu mogao bi uticati na globalno tržište goriva, ali ne popunjava evropska skladišta gasa i ne garantuje niže cijene grijanja.

Evropa poseže za rezervama

Pritisak na tržište već je pokrenuo i dodatne mjere. Zemlje Grupe sedam dogovorile su oslobađanje 100 miliona barela nafte i dizela iz vanrednih rezervi, s ciljem ublažavanja nestašica i rasta cijena. Njemačka je 9. oktobra saopštila da će u okviru te inicijative osloboditi do 15 miliona barela nafte, dizela i lož-ulja.

Međunarodna agencija za energiju trebalo bi 14. i 15. oktobra da razmotri detalje raspodjele i sprovođenja mjere, jer još nisu razjašnjeni svi aspekti isporuka. Evropska komisija je prethodno saopštila da je snabdijevanje dizelom u EU zasad stabilno, ali da su cijene visoke zbog napetih uslova na svjetskom tržištu.

Oslobađanje rezervi može kratkoročno ublažiti pritisak, ali ne može trajno nadoknaditi poremećaje u proizvodnji i transportu ako se sukob nastavi. Zbog toga će dalji razvoj događaja na Bliskom istoku ostati jedan od ključnih faktora za kretanje cijena energenata.

Šta to znači za domaćinstva u BiH?

Za građane Bosne i Hercegovine najvažnije pitanje nije samo koliko gasa ima u evropskim skladištima, nego kako će se međunarodni poremećaji odraziti na domaće cijene goriva i troškove grijanja. Na to utiču dobavni pravci, regionalno tržište, vremenske prilike i odluke domaćih institucija.

Niže evropske zalihe povećavaju osjetljivost tržišta na nove poremećaje. Slično tome, ruske isporuke dizela mogle bi donekle povećati ponudu na svjetskom tržištu, ali nema garancije da će to dovesti do brzog pojeftinjenja na pumpama u BiH.

Pred Evropom je zima u kojoj će stabilnost snabdijevanja i cijene energenata zavisiti od više faktora: koliko će biti hladno, da li će se pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz normalizovati i hoće li se proizvodnja i isporuke nafte i gasa oporaviti. 

(Nezavisne) Foto: AP/Ilustracija