MMF upozorava i traži smanjenje budžetskih deficita

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je u srijedu da rastući troškovi zaduživanja vlada dodatno opterećuju javne finansije širom svijeta, pozivajući države da usvoje vjerodostojne mjere za smanjenje budžetskih deficita. Prema procjenama Fonda, globalni javni dug mogao bi do 2030. godine premašiti 100 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

U objavi na svom blogu, MMF je naveo da su prosječni prinosi na desetogodišnje državne obveznice zemalja Grupe sedam (G7) porasli za više od jednog procentnog poena između februara i septembra, dostigavši najviši nivo u gotovo dvije decenije.

Među faktorima koji doprinose rastu prinosa Fond je izdvojio šok izazvan cijenama nafte, upornu inflaciju, povećanu potražnju za investicijama te očekivanja ekonomskog rasta povezanog s vještačkom inteligencijom.

Visok nivo javnog duga, pritisci na državnu potrošnju i očekivanja velikog obima izdavanja državnih obveznica dodatno podižu troškove zaduživanja. Više kamatne stope u najvećim svjetskim ekonomijama mogle bi pogoršati i dinamiku zaduženosti drugih zemalja.

Efektivni prosječni trošak kamata na državno finansiranje, prema projekcijama MMF-a, porast će sa 2,3 posto u 2021. na 3,7 posto do 2031. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se da će izdvajanja za kamate porasti sa približno 2,8 posto BDP-a prije pandemije na 5,7 posto u 2031. godini, što bi bilo približno jednako predviđenim izdacima za socijalno osiguranje.

Pritisak je posebno izražen u zemljama s niskim prihodima, gdje otplate kamata već troše više od 15 posto poreskih prihoda.

Rastući troškovi servisiranja duga ostavljaju vladama manje prostora za investicije i socijalnu potrošnju, istovremeno ograničavajući njihovu sposobnost da reaguju na ekonomske padove.

MMF traži smanjenje budžetskih deficita

Globalni primarni budžetski deficit, koji ne uključuje kamatne rashode, prema očekivanjima će 2026. godine dostići približno 3,3 posto BDP-a. Za stabilizaciju udjela javnog duga u BDP-u, taj deficit trebalo bi smanjiti na oko 2,6 posto.

Fond je upozorio i da kraći rokovi dospijeća državnog duga ubrzavaju prenošenje viših referentnih kamatnih stopa na troškove finansiranja vlada.

MMF je pozvao razvijene ekonomije da usvoje vjerodostojne fiskalne planove, dok bi tržišta u razvoju trebala unaprijediti upravljanje dugom. Odgađanje potrebnih mjera, upozorio je Fond, značilo bi da će kasnije biti potrebna veća fiskalna prilagođavanja, navodi Anadolija.

(N1) Foto: Ilustracija