Šta bi pobjeda demokrata na izborima značila za Trampa?

U SAD se u utorak održavaju važni izbori za američki Predstavnički dom i trećinu Senata, a njihov rezultat mogao bi imati posljedice ne samo za tu zemlju već i za cijeli svijet.

Prema procjenama većine analitičara, republikanci bi mogli izgubiti većinu u Predstavničkom domu, odnosno demokrate bi mogle preuzeti kontrolu nad tim domom Kongresa, dok je sudbina Senata i dalje neizvjesna, mada su neka od najnovijih istraživanja povećala izglede demokrata da osvoje većinu i u ovom domu.To bi bio veliki politički udarac za Donalda Trampa, predsjednika Amerike, i njegov MAGA pokret, ali stručnjaci takođe upozoravaju da to ne bi automatski značilo političku prevlast demokrata.

Naime, unutar Demokratske stranke traje dubok sukob između centrista i lijevo orijentisanih socijaldemokrata, koji imaju značajno različite vizije budućnosti Amerike.Taj sukob trenutno je stavljen u drugi plan jer obje struje imaju Trampa kao zajedničkog političkog protivnika, ali ostaje pitanje kako će se odnosi unutar stranke razvijati nakon eventualne demokratske pobjede na ovim izborima.

Visoki troškovi života kao problem za stranke na vlasti

Visoki životni troškovi i inflacija veliki su teret ne samo za Trampa i republikance u Americi već i za vladajuće stranke širom svijeta. U Evropi u čitavom nizu država traju veliki protesti zbog visokih cijena, a već nekoliko godina stranke na vlasti suočavaju se sa značajnim nezadovoljstvom građana.

Međutim, za razliku od većine evropskih zemalja, gdje su visoke cijene u značajnoj mjeri posljedica skupih energenata i drugih ekonomskih poremećaja uvezenih iz inostranstva, u Americi se može argumentovati da je dio problema posljedica odluka same administracije.

Brojni analitičari i ekonomski stručnjaci ukazuju na to da su rat u Iranu i carine koje je uveo Tramp doprinijeli rastu inflatornih pritisaka u Americi.

Šta bi demokrate uradile s većinom u Kongresu?

U slučaju da demokrate osvoje oba doma američkog Kongresa, pružila bi im se jedinstvena prilika ne samo da pokrenu istrage o velikim korupcionaškim aferama i navodnim zloupotrebama kroz formiranje istražnih odbora i organizovanje saslušanja u Kongresu već i da taj proces iskoriste kao podlogu za definisanje vlastite politike, koja bi im poslužila kao platforma za naredne predsjedničke izbore.

Međutim, ako bi američka istorija poslužila kao osnova za predviđanja, onda bi se moglo reći da ne treba nužno očekivati sistemske promjene, jer političke elite obje stranke često nastavljaju koristiti privilegije i ovlašćenja koja su uspostavile administracije koje su zamijenile.

Na primjer, politolozi i sociolozi ukazuju na to da se Kongres već nekoliko predsjedničkih ciklusa postepeno razvlašćuje, odnosno da predsjednik preuzima sve više izvršne moći.

Iako stranka u opoziciji redovno kritikuje aktuelnu administraciju zbog prevelike koncentracije predsjedničkih ovlašćenja, nakon preuzimanja vlasti često i sama nastavlja sličnu praksu.

Zašto promjena većine ne mora značiti i promjenu sistema?

Osim toga, predstavnici obje stranke kritikuju korupciju i preveliku ulogu novca u političkim kampanjama, ali kroz svaki izborni ciklus i sami koriste slične prakse, dok se malo toga čini da se takav sistem promijeni iz korijena.

Sličan primjer predstavlja i politika prekrajanja izbornih distrikta, poznata kao džerimandering, kojom političke stranke nastoje povećati šanse svojih kandidata da budu izabrani.

Sve u svemu, čak i u slučaju velikog izbornog preokreta i poraza Trampa i njegovog MAGA pokreta, nema garancije da će to značiti i korjenitu promjenu američkog političkog sistema.

(Nezavisne novine) Foto: AP