Ima li BiH kapacitet za izgradnju nuklearne elektrane?
Razvoj tehnologije traži i sve veće korištenje električne energije, ali, potreba da se planeta zaštiti od emisija CO2, nalaže energiju sa nultom emisijom štetnih gasova, a takvu može isporučiti nuklearna energija.
Bosna i Hercegovina 10.05.2025 | 21:43
Njena prednost u donosu na ostale izvore energije je što, za razliku od solarne i vjetroenergije, koje zavise od vremenskih uslova, nuklearna energija osigurava konstantnu proizvodnju struje 24/7 i emituje najmanje štetnih gasova u atmosferu. Njenu važnost prepoznali su najveći globalni tehnološki igrači, koji troše ogromne količine energije, naročito u polju vještačke inteligencije – Microsoft i Google i drugi, koji već sada počinju da kupuju vlastite nuklearne reaktore.
Početna investicija je velika
Iako je početna investicija visoka, nuklearne elektrane imaju vijek trajanja 40–60 godina i niske operativne troškove, što ih čini privlačnim za zemlje koje žele dugoročno stabilne cijene energije. Veliki potencijal je u malim modularnim reaktorima (SMR – Small Modular Reactors) koji omogućavaju jeftiniju nuklearnu energiju.
Nuklearna energija dospjela je u fokus nakon rata u Ukrajini, kada mnoge zemlje žele da smanje zavisnost od fosilnih goriva iz uvoza, posebno plina i nafte. Potreba za energijom „ubila“ je raniji strah od katastrofe koja se desila u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini, te se danas u prvi plan istuču pogodnosti u korištenju nuklearne energije, naročito što može biti domaći izvor energije.
Sa 93 operativna nuklearna reaktora koji su u 2023. godini proizveli približno 779.186 gigavat-sati (GWh) električne energije (oko 18,6% ukupne proizvodnje električne energije u zemlji), Sjedinjene Američke Države su lider među proizvođačima ove vrste energije.
Kina je druga sa 55 operativnih reaktora koji su proizveli oko 406.484 GWh nuklearne energije, što čini 4,9% ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji, dok je Francuska na trećem mjestu sa 56 reaktora koji su proizveli približno 323.773 GWh struje (64,8% ukupne električne energije u Francuskoj). Ova zemlja i najviše i koristi nuklearnu energiju.
Nuklearna elektrana Krško
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearna energija je u 2023. godini činila približno 9% ukupne svjetske proizvodnje električne energije, s ukupnom proizvodnjom od oko 2.602 teravat-sata (TWh).
U poređenju s drugim izvorima energije, nuklearna energija je druga najveća niskougljenična tehnologija za proizvodnju električne energije, odmah nakon hidroenergije.
Bez obzira na usmjereni fokus danas, nuklearna energija bila je popularnija sredinom devedesetih godina, kada je njen udio u globalnoj proizvodnji energije iznosio blizu 18 odsto. No, statistika od devet odsto koliko iznosi danas, mogla bi se uskoro promijeniti i tu sliku mijenja upravo Francuska, u kojoj oko 64,8% ukupne proizvodnje električne energije, otpada na nuklearnu energiju.
Kada je o prostoru bivše Jugoslavije riječ, Nuklearna elektrana Krško (NEK) u Sloveniji jedina proizvodi električnu energiju. Riječ je o zajedničkom proizvodnom objektu Slovenije i Hrvatske, koji godišnje pokriva oko 20 odsto potreba Slovenije i 16 odsto potreba Hrvatske za električnom energijom. Dvije zemlje prave planove o izgradnji i drugog bloka nuklearne elektrane.
NEK je započeo s komercijalnim pogonom 1983. godine, i do sada su proizveli 191 TW h (teravat sati) električne energije, dok danas godišnje u prosjeku proizvede 5,7 teravat sati električne energije.
Elektrana koristi vodeni reaktor na pritisak (PWR) s neto električnom snagom od 696 MW. Odlukom Vlade Slovenije Krško je u januaru dobila ekološku saglasnost za djelovanje do 2043. godine. Treba podsjetiti i na činjenicu da su u bivšoj Jugoslaviji postojali istraživački nuklearni instituti, poput Instituta Vinča u Srbiji, koji je upravljao sa dva istraživačka reaktora, RA i RB. Nuklearni istraživački program u Vinči završio je 1968. godine, a reaktori su isključeni 1984. godine.
Takođe, 70-ih godina privredni gigant Jugoslavije, sarajevski Energoinvest planirao je izgradnju nuklearne toplane za toplifikaciju glavnog grada BiH, dok se Goražde razmatralo kao grad u kojem bi trebalo da bude izgrađena nuklearna elektrana. Osim da postoji interes za proizvodnjom nuklearne energije, u BiH još niko ozbiljno ne iznosi planove ko bi i gdje gradio nuklearnu elektranu. Takođe, nepoznato je i ko bi isporučio tehnologiju i gorivo za postrojenje.
U Izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iz 2016. godine se navodi kako vlasti BiH nisu izrazile namjeru za izgradnju nuklearnih elektrana, niti postoje informacije o interesu za takve projekte. Trenutno, energetski sektor BiH oslanja se na termoelektrane na ugalj i hidroelektrane. Prema podacima iz 2023. godine, instalirani kapaciteti uključuju oko 2.076 MW iz hidroelektrana većih od 10 MW, 2.065 MW iz termoelektrana na lignit, 186 MW iz malih hidroelektrana, 135 MW iz vjetroelektrana i 212 MW iz solarnih elektrana.
Iako BiH nema nuklearne objekte, ratifikovala je još prije 15 godina Konvenciju o nuklearnoj bezbjednosti i uspostavila Državnu regulatornu agenciju za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost (SRARNS) radi regulisanja oblasti radijacijske i nuklearne bezbjednost.
Koliko koštaju nuklearne elektrane
Troškovi izgradnje nuklearne elektrane variraju u zavisnosti od više faktora, uključujući veličinu i tip reaktora, lokaciju, regulatorne zahtjeve, te ekonomske i političke okolnosti. Početna procjena cijene izgradnje projekta Hinkley Point C iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji obuhvata dva reaktora ukupne snage 3.200 MW, 2015. godine iznosila je 18 milijardi funti, ali su troškovi do 2024. godine porasli na između 31 i 35 milijardi funti.
Dukovani, Češka Republika: Planirana izgradnja dva nova reaktora procijenjena je na oko 200 milijardi čeških kruna po reaktoru, što je približno 9,1 milijarda američkih dolara.
Nuklearna elektrana Krško 2, Slovenija: Procijenjeni troškovi izgradnje drugog bloka ove elektrane iznose oko 9,3 milijarde evra.
Mali modularni reaktori (SMR): Ovi reaktori su manji i dizajnirani za serijsku proizvodnju. Jedan takav je projekt u Ontariju, Kanada, procijenjen je na 6,1 milijardu dolara za prvi reaktor.
(Fobres) Foto: Ilustracija/AP
Komentari / 18
Ostavite komentarKako
10.05.2025 22:07Kakvo glupo pitanje. BiH je medju najbogatijim zemljama u Evropi sa vodom, vjetrom, suncem. Kava atomska elektrana. Kome takve gluposti padaju na pamet???
ODGOVORITElipi
10.05.2025 22:09Hahaha, pa mi nismo u stanju navadit i zapalit dovoljno uglja, a da upravljamo nekom nuklearkom. Pa to bi kod nas bilo zivo rasulo. Prvo sto bi kostala 3x vise nego recimo jedna u Francuskoj, drugo koji ce to kapacitet mozga u BiH izdati gradjevinsku dozvolu za tako nesto, samo taj proces bi trajao nekoj 60 godina. Onda nemoj zaboravit da cemo se oko boje dimnjaka svadjati barem jos 10 godina. E onda ce ta nuklearka imati naravno i 3 direktora u rotaciji, a sve naravno nauceno na travnickom fakultetu. Fukusima i Cernobil nam nebi bili ravni, mi bi to sprzili za 3 mjeseca, jer je neko ukrao rashladne cijevi i prodao u staro zeljezo, a kontroler bio pijan zadnjih 16 kontrola!
ODGOVORITESvaka
10.05.2025 22:54cast ! A koja bi rijeka/voda hladila?
Bobi
10.05.2025 22:11Nekad smo imali Energo Invest koji je to mogo radit bez problema. Sada jedva ovi da okrece sto je ostalo od te firme i jos druguh takvih. Ali da nasi ljudi su sposobni i znali bi to pravit...
ODGOVORITElipi
10.05.2025 22:28Pa druze nama Turci i Azijci prave autoputeve i pruge, a ti bi da mi pravimo nuklearke. Probudi se. Nasi fakulteti su unisteni i tu vise nema kapaciteta ni za dobre zgrade, a kamoli nuklearke. Kad si cuo da je na domacem fakultetu nesto izumljeno zadnjih 30 god.?
Serdarov
10.05.2025 22:32Bravo majstore za komentar! Odavno se nisam ovako nasmijao. Al' sve si u pravu.
Ha ha
10.05.2025 22:12Ne mogu napravit ni dobru stalu
ODGOVORITERe
10.05.2025 23:48Energoinvest i danas gradi elektroenergetske objekte po svijetu, a nuklearna energija je najčišća energija i treba o tome razmišljati...
A joj
10.05.2025 22:13bemojte im davati ideju, vec sutra "upisuju" fakultet u Travniku nuklearne fizike.
ODGOVORITEMrko
10.05.2025 22:15I pojavi se Murat i digne u zrak
ODGOVORITEGrofica Mica
10.05.2025 22:37Jos samo fali tako nesto ovom neukom narodu! Moze, ali samo nesto na drvenu tresku! Pa Njemacka se odrekla nukleraki, a sada bi BiH tim putem????
ODGOVORITEVijadukt
10.05.2025 22:49To je Dodikova i Serdarova branša uzmu para a nikada nebi proradila... imaju iskustva sa koncesijama ...
ODGOVORITEmrga
10.05.2025 22:51Neki pijani/pospani/radoznali baja bi stisnuo pogrešno dugme i sve bi otišlo u pm. E zato nepismeni i zaostali u svijetu ne upravljaju niti rukovode nečim.
ODGOVORITESoe
10.05.2025 23:21E bi joj uzeli mjeru, Cernobil bi bio petarda :)
ODGOVORITERiki
10.05.2025 23:23Je li ovo tekst satiričnog sadržaja?
ODGOVORITERuls
10.05.2025 23:38Ni kokosinjac vise neogu napraviti sto godina.bi im trebalo samo da se dogovore.dalje.za.ne upucene.
ODGOVORITEEmerik Blum
10.05.2025 23:44Da je sloge i razumijevanja BiH bi mogla svašta pa i to-imati nuklearnu elektranu.
ODGOVORITEMicun
11.05.2025 00:04Jos nam samo hvali nuklearna ili atomska elektrana :))))),kakva sjeverna Koreja mi bi bili strah i trepet i po nasu a i tudju bezbjednosti,pa nasi bi političari od toga biznis napravili na stetu svih naroda,ja sam srbin i pouzdano znam da bi mi Srbi da imamo atomsku bombu mi bi je bacili 7 januara za Bozic pa nek ide sve u tri lijepe,a ni ostala dva korpusa nista nisu bolji ......eto ajd zdrao
ODGOVORITE