Zadržavanjem na granici gubi se ogroman novac

Lideri Zapadnog Balkana, na Samitu prošle godine, podržali su Mapu puta za provođenje “zelenih traka” na Zapadnom Balkanu, što treba da olakša transport robe, smanjenjem čekanja na granicama i da donese uštede privredi.

To je, osim ograničenog boravka u zemljama EU, i akciza, samo još jedan od problema, sa kojim se bh. prevoznici suočavaju. 

Nepregledne kolone kamiona na granici, sati i sati čekanja da se roba pregleda i dobije zeleno svjetlo za prolaz – muka je vozača i transportnih kompanija. Osim gubljenja vremena, gubi se i novac, a time smanjuje i konkurentnost na tržištu.        

“U BiH transportne firme 13. platu plaćaju za čekanje, 208 sati, to se više neće moći izdržati. 13. platu umjesto da damo radniku mi damo za čekanje”, kaže Velibor Peulić,  glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.

Uspostavljanje takozvanih “zelenih traka”, osim bržeg transporta, smanjilo bi troškove privrede. Na samitu u Tirani, prošle godine, lideri zemalja Zapadnog Balkana razgovarali su o uvođenju zelenih koridora na graničnim prelazima ka EU i saglasili da bi oni značajno doprinijeli ekonomskom napretku cijelog regiona.

“Inicijativa “zelene trake” ima za cilj olakšanje transporta i ubrzanje protoka roba, odnosno trgovine u zemljama članicama regije i EU. To konkretno znači opremanje graničnih prelaza koji se nalaze na zelenim kordiorima svom potrebnom infromatičkom opremom, koja će pružiti kvalitetnu razmjenu podataka. Pored toga potrebno je i usklađivanje rada svih službi koje prate carinjenje roba kako bi procedure bile što kraće i jednostavnije”, kaže Darjana Maglov, portparol UIO BiH.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje podsjećaju da je Bosna i Hercegovina uspostavila elektronsku razmjenu podataka sa Srbijom i Crnom Gorom, a u toku su aktivnosti na zaključivanju Memoranduma sa Republikom Sjevernom Makedonijom. Proces uspostavljanja zelenih traka na graničnim prelazima sa EU je složen s obzirom na to da Carinski zakonik Unije ne dozvoljava elektronsku razmjenu podataka s trećim zemljama”.

“Zelena traka je u Evropi. Nemate granica, zadržavanja, carinskih procedura. Ono što mi kao Konzorcijum logistoka ukazujemo carini u BiH, dajte da primjenimo barem tzv. “zeleni put”. On omogućava da selektivno, otprilike 30 procenata voznih jedinica bude pregledamo, što znači otprilike 70 procenata ćemo skratiti zadržavanje”, kaže Peulić.

Zadržavanjem na granici gubi se ogroman novac, zbog čega se mora što brže djelovati.  Za brži promet robe potrebna je infrastruktura i politička volja.

“Svi moramo zajedno raditi na tome da se prevoznicima omogući brži preklazak granice. Ja sam na Savjetu ministara insistirao da se stvori grupa koja će se doslovno zvati grupa za olakšice u transportu, koja će pomoći našim prevoznicima da iskoordiniramo nešto što naše institucije moraju zajedno raditi, a na čemu se nisu pokazivale do sada u smislu koordinacije i nekog zajedničkog rada”, kaže ministar komunikacija i saobraćaja u SM BiH, Edin Forto.

Evropska Unija podržava zelene trake za zemlje Zapadnog Balkana, ali granični prelazi i svi ostali propisi se moraju modernizovati i prilagoditi standardima EU.

“Nažalost još smo dosta daleko od navedenog. Realnija pretpostavka je da će se to riješiti posle 2030. godine. Nema političke volje s jedne strane, niti se razgovara o ovoj tematici. Nema potrebnih ulaganja u modernizaciju graničnih prelaza i domaće infrastrukture kako bi se odgovorilo na sve one izazove koje implementacija zelenih traka zahtjeva”, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Međutim, prevoznici vremena za čekanje nemaju. Za pozitivne pomake potreban je, kažu, veći angažman svih strana, sistemski pristup i stvarna politička volja. 

(BN) Foto: BN