Tajni ugovori, milijarda maraka, isplativost upitna

Na gradilištu HE Dabar,  jednom od najvećih, ali i najopasnijih projekata u BiH, svakodnevno je angažovan veliki broj radnika i mašina. Uprkos višestrukim sudskim osporavanjima, radovi na jednom od najvećih hidroenergetskih projekata u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju.

Hidroelektranu Dabar, koja je dio sistema Gornji horizonti, grade kineske firme za potrebe Elektroprivrede Republike Srpske. Prema riječima Ilije Tamindžije iz HET-a, na terenu se svakog dana vidi napredak, a vrijednost radova planiranih za ovu godinu iznosi 66 miliona evra.

Ekološke organizacije upozoravaju na nepopravljive štete koje prijete cijelom području južne Hercegovine.

Robert Robert, ekološki aktivista koji godinama prati dešavanja oko izgradnje HE Dabar, smatra da se vlasti Republike Srpske ne osvrću na sudske odluke niti na upozorenja stručne i šire javnosti.

“Radi se o ‘važnim interesima’. Do sada je već uloženo jako puno novca, a niko nema hrabrosti da prizna da je sve ovo jako štetno i pogrešno”, kaže Oroz za BUKU.

Posebno upozorava na trajne posljedice koje bi HE Dabar mogla ostaviti na prirodu.

“Znatno će biti smanjen dotok vode u sliv Neretve, čime se omogućava slanoj vodi iz Jadrana da prodire dublje u unutrašnjost. Samo ću spomenuti endemsku ribicu Dabarska gaovica (Telestes dabar) koja živi samo u Dabarskom polju i nigdje drugo na svijetu kojoj prijeti potpuni nestanak, kao i mnogim drugim biljnim i životinjskim vrstama. Potpune posljedice teško je sagladati, ali jedno je sigurno, a to je da južna Hercegovina kakvu danas posnajemo više nikada neče biti ista”, ističe on.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za BUKU kaže da Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS ignoriše zakonske procedure i pravosnažne odluke.

“Nedovoljna uključenost javnosti, netransparentnost i neprihvatljivo ignorisanje uticaja na životnu sredinu razlog su da se cijeli postupak mora ponoviti. Ministarstvo ne pokazuje volju da ozbiljno sagleda razmjere štete”, kaže Topić.

Poseban problem, ističe, jeste tajnost ugovora s kineskim kompanijama.

“Ugovor se i dalje krije od javnosti. Godinama ga tražimo, nismo ga dobili. A ono što je obećano kineskim firmama tiče se svih nas”, kaže Topić i dodaje da je do sada uloženo više od milijardu maraka u projekat koji je daleko od završetka: “Do sad su cifre išle i do milijardu maraka uloženih sredstava, preko deceniju se radi na tom projektu, a osim njegove štetnosti upitna je i isplativost. Za to vrijeme dobili smo jedan tunel od oko 4,5 kilometara i tek započete radove na brani i mašinskoj zgradi”.

Prema njegovim riječima, efekti preusmjeravanja voda iz jednog sliva u drugi i oduzimanja voda kraškom podzemlju predstavljaju ekološki presedan u negativnom smislu.

“Zasipanje ogromnih količina betona u kraške pukotine i jame ne može se opravdati. Projekat spada u red najštetnijih hidroenergetskih poduhvata 21. vijeka”, tvrdi Topić.

On podsjeća i da se većina studija koje se koriste u projektovanju zasniva na podacima starim i više od pola vijeka.

Topić najavljuje dalju pravnu borbu.

“Podnijeli smo tužbe zajedno s Arhus centrom Sarajevo i koristimo mehanizme žalbe prema Sekretarijatu za implementaciju Bernske konvencije, koju je BiH potpisala i obavezala se da štiti značajna prirodna staništa. Gatačko, Nevesinjsko, Dabarsko i Fatničko polje to svakako jesu”, zaključuje on.

(Buka) Foto: BN/Arhiva