Smanjena otkupna cijena, smanjena i količina otkupa
Sa nekontrolisanim uvozom mlijeka i mlječnih proizvoda iz Evropske Unije, domaće mljekarstvo upalo je u problem. Smanjena je otkupna cijena, smanjena je količina otkupa, a ako se taj trend nastavi, smanjiće se i broj muznih grla Republike Srpske. Ko je kriv?
Republika Srpska 22.03.2026 | 16:35
CEFTA – sporazum koji definiše jedinstvenu zonu slobodne trgovine između zemalja Zapadnog Balkana, po standardima Evropske Unije. Ovaj sporazum doveo je investicije, fondove i novac u BiH, ali za mljekare on je postao problem. Kako kažu mljekari, višak proizvoda EU, zemlje Zapadnog Balkana moraju da plasiraju na svom tržištu, a to je sa rafova najbrže istisnulo domaće mlijeko i mliječne proizvode.
“Svjesni smo mi da ne možemo da proizvedemo količinu mlijeka koja je potrebna za našu državu. Negdje od 50 do 55% možemo proizvesti, pa hajde onda tih 40 – 50% da se uveze, ali sad smo došli do toga da je uvoz 100%. Naše mlijeko je izgleda nekvalitetno, mnogo je bolje to u prahu. “ ukazuje Jovica Dragojlović, mljekar iz Amajlija kod Bijeljine
Zbog nekontrolisanog uvoza, otkup od domaćih proizvođača smanjen je za 20%. Kada na to dodamo i smanjenje cijene mlijeka, muzna grla Republike Srpske nemaju svrhu da postoje.
Radiša Rikanović, poljoprivrednik iz Brodca kod Bijeljine nije srećan trenutnim stanjem.
“Cijena mlijeka je otišla dole, što se nikako nije moglo zamisliti. Znate I sami da je cijena svega otišla gore, a cijena mlijeka da ide dole. Oko muznih grla treba svako ko je nadležan da nešto uradi, da pomogne da se na mljekarstvu poradi i da se ta muzna grla sačuvaju.”
Kažu poljoprivrednici da je nemjerljiv obim posla oko muznih grla i bilo koje druge životinje, a zato je nazivaju i malom fabrikom, jer mnogo daje, ali mnogo i iziskuje.
“Sve smo uradili što je do nas, smanjili smo broj litara, krava koja je davala 25 litara zbog hrane koju smo morali da izbacimo sad daje 20. Pa I taj alfatoksin smanjili smo na nule, skoro da u Evropi nema boljeg mlijeka. “ tvrdi Rikanović.
Upravo zbog uloženog truda i kvaliteta koji postižu, zabrinjava ih činjenica da se u Bosnu i Hercegovinu trenutno uvozi sumnjiva materija za koju postoji indicija da se radi o vještačkom siru koji samo izgledom asocira na pravi.
“Šta bismo mi tražili od nadležnih je da označe koje je domaće mlijeko, a koje strano mlijeko, da zna običan kupac šta pije.” zaključuje Jovica Dragojlović, mljekar iz Amajlija kod Bijeljine.
Spas mljekarstva vide u zaštiti od strane nadležnih, te naglašavaju da je potrebno zaštititi domaću proizvodnju. Ukoliko se smanjenje cijena i količine otkupa nastavi, uvjereni su u to da će umjesto da prosipaju mlijeko po putu, radije prestati da ga proizvode, pa kom obojci, kom opanci.
(BN)

Komentari / 0
Ostavite komentar