Zašto mladi u Srpskoj pomireno stoje iza zida ćutanja?

Mladost je sinonim za bunt, promjenu i novu energiju. Međutim, mladi u Republici Srpskoj nerijetko kao da su utihnuli i pomirili se sa nepremostivim zidom ćutanja. Da li im to odgovara, ili su se prosto inflitrirali u sistem potaknuti primjerima da bez stranačke knjižice ne mogu ništa?

Glas mladih je postao najtiši tamo gdje bi trebao da bude najglasniji. Umjesto da budu pokretači promjena, mnogi su izabrali put tihe infiltracije u sistem. 

“Mislim da su ovi danas obeshrabljeni, da ne vide možda ni smisao u tome, niti da se aktiviraju, niti da nešto poduzmu, da li u svojoj lokalnoj zajednici, da li u državi. Apsolutno je svejedno o kojem nivou pričamo, tako da mislim da među mladima vlada depresija.”

“Mladi nedovoljno interesuju za politiku jer smatraju da ovdje nemaju budućnost. Više žele da idu u inostrantvo i tamo grade karijeru, porodicu i druge stvari.”

“Situacija je takva da natjeraju dijete da bude pasivno.”

Sve to kažu anketirani građani Bijeljine.

Pitanje apstinencije mladih od izbornih procesa, već jako dugo traje jer mladi ljudi u određenim godinama nemaju apsolutno interesovanje za društvene i političke procese, pojašnjava sociolog, Jadranka Berić.

“Međutim, zbog situacije u našem društvu, koje je poslijeratno društvo, i jako velike nacionalne tenzije, sa druge strane, globalna dešavanja, jednostavno je uvidjeti da naši mladi nisu zainteresovani za politiku. T nije njihova krivica, ali za posljedicu imamo rezultat kakav imamo”, objašnjava Berićeva.

U društvu gdje su konkursi za posao nerijetko samo puka formalnost, a fakultetske diplome ukras na zidu u porodičnoj kući, mnogi mladi shvataju surovu jednačinu, koja se i ne krije.

“U prethodnim godinama imali smo čak i susrete mladih gdje bi se obraćali ljudi koji obavljaju najviše funkcije, što na nivou BiH, što na nivou entiteta, koji su mladima upućivali poruke da bez obzira na to koliko bili kvalitetni u svojoj struci, opet je potrebno da uzmu stranačku knjižicu da bi se zaposlili”, podsjeća Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra, Tuzla.

Tišina mladih nije znak samo apstinencije, nego adaptacije koja je postala skoro pa prihvatljiva u našem društvu. Prečicom do zaposlenja, ali uz partijsku knjižicu. Uz tu knjižicu možete na primjer i na ljetovanje. Tako SNSD, mladima koji su njihovi članovi, poklanja povoljno ljetovanje u Grčkoj. Za mlade, ljetovanje može da izgleda primamljivo, međutim, iza sunčanih fotografija sa plaže, krije se istina: u politici nema besplatne večere.

“Mlade u izbornim godinama, a neka to bude i popomena za njih, često zloupotrebe za lijepljenje plakata, zbrajanje glasova, potkupljivanje ljudi. Kupovina glasova je jedan od najvećih kriminala u demokratskom društvu”, opominje Blagovčanin.
 
Briga o mladima je samo deklarativna. Umjesto da imaju prilike za sopstveni razvoj i napredak, zasnovan na ličnim sposobnostima, nudi im se knjižica za podobnost. Jedni na to pristaju, drugi odlaze, da svojim znanjem unapređuju druge zemlje.

(BN) Foto: BN