Dr Blagojević: Režimski ustavni sud
Po svojoj pravnoj i etičkoj suštini postojanje ustavnih sudova s pravom se objašnjava i opravdava potrebom da se ograniči državna vlast.
Republika Srpska 13.08.2026 | 10:41
Dr Milan Blagojević
Naime, da bi se ta vlast zaista ograničila, ili konstitucionalizovala kako to vole reći pravnici, naročito oni koji se bave ustavnim pravom, nije dovoljno samo donijeti ustav u kojem piše šta koja grana vlasti može, odnosno ne može da radi, već je neophodno da se ustavom stvori i ustavnosudska institucija koja će, kad god to treba, da brani slovo ustava.
Bez toga nema vladavine ustava, a time ni vladavine prava.
To je, dakle, suština ustavnog sudstva gdje god ono postoji u svijetu, što podrazumijeva da se ta institucija i njene sudije u svom radu uvijek rukovode isključivo onim što je slovo ustava, njegov cilj, a ne željama nosilaca vlasti koji su prolazni.
Ako nije tako, ako ustavni sud i njegove sudije slušaju želje vladajućeg režima, država i vladavina prava gube smisao, a takav sud se pretvara u režimski ustavni sud.
Primjer za takav režimski sud pruža nam Ustavni sud Republike Srpske.
Krajem februara ove godine taj sud je donio rješenje, broj U-105/25 od 25.2.2026. godine, kojim je, kako stoji u izreci rješenja, obustavio postupak za ocjenjivanje ustavnosti Odluke o imenovanju vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.
Da podsjetim, riječ je o odluci koju je donijela režimska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske u oktobru 2025. godine, a kojom je Anu Trišić Babić imenovala za v.d. predsjednika Republike Srpske.
Takva odluka je suprotna Ustavu Republike Srpske, zbog toga što taj ustav jasno propisuje da predsjednika Republike koji je iz bilo kojeg razloga spriječen da obavlja tu funkciju može da mijenja samo jedan od dva potpredsjednika Republike, a ne neko treće lice kakvo je u ovom slučaju Ana Trišić Babić.
Zbog toga je, dakle, navedena odluka režimske većine u Narodnoj skupštini bila (i ostala) kršenje Ustava Republike Srpske i to je ona situacija zbog koje, između ostalog, postoji i treba da postoji ustavni sud, kako bi poništio, kazano jednostavnim jezikom, ovakvo nasilje nad ustavom od strane vladajućeg režima.
Ubrzo nakon toga Ustavnom sudu Republike Srpske je 21.10.2025. godine data inicijativa da takvu režimsku odluku proglasi neustavnom.
Ali onda, umjesto da u ovom slučaju postupa hitno, jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za ustavni poredak Republike Srpske, Ustavni sud namjerno rasteže svoje postupanje sve do 25.2.2026. godine, čekajući da CIK BiH 13.2.2026. godine najprije donese odluku o potvrđivanju i objavijivanju rezultata prijevremenih izbora za predsjednika Republike, na kojima je na tu funkciju izabran Siniša Karan.
Rastežući, dakle, namjerno postupak do tog trenutka, Ustavni sud ubrzo zatim održava svoju sjednicu 25.2.2026. na kojoj odlučuje da obustavi postupak za ocjenjivanje ustavnosti Odluke o imenovanju Ane Trišić Babić za v.d. predsjednika Republike.
U obrazloženju tog rješenja Ustavni sud navodi da je to učinio:
"imajući u vidu da je u toku trajanja ovog ustavnosudskog postupka osporena odluka prestala da važi, pa je, na osnovu člana 57. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, odlučio da obustavi postupak za ocjenjivanje ustavnosti".
Kako se vidi, Ustavni sud se poziva samo na navedenu odredbu Zakona o Ustavnom sudu, (zlo)namjerno prešućujući ono što za ovakve situacije propisuje Ustav Republike Srpske, koji je najviši pravni akt u pravnom poretku Republike Srpske, jači od navedenog zakona.
Amandmanom XLII tačka 2. Ustava Republike Srpske propisano je Ustavnom sudu Republike Srpske da ocjenjuje i ustavnost propisa koji su prestali da važe, ako od prestanka njihovog važenja nije proteklo više od jedne godine.
U konkretnom slučaju je očigledno da taj rok nije protekao do donošenja odluke o obustavljanju postupka, pa je upravo zbog toga Ustavni sud bio dužan da na osnovu navedene ustavne odredbe, koja je ponovljena i u članu 3. Zakona o Ustavnom sudu, ne obustavlja postupak, već da ga dovrši i proglasi neustavnom odluku o izboru Ane Trišić Babić za v.d. predsjednika Republike.
Umjesto toga, Ustavni sud Republike Srpske krije ono što piše u Amandmanu XLII tačka 2. Ustava Republike Srpske i u članu 3. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, čime pokazuje da je svoju odluku o obustavljanju postupka donio ne mareći za slovo Ustava, već se stavio u službu ostvarivanja interesa vladajućeg režima.
Dr Milan Blagojević

Komentari / 2
Ostavite komentarMile
13.08.2026 11:20Kakav ustavi i kakvi zakoni...pa ništa se ne poštuje i ono što se naizgled "sprovodi" od zakona je samo privid kao što su to konkrusi za posao jer svako zna da se konkurs objavi za onog ko je već primjen na određeno. A gdje su prava osoba sa invaliditetom...ne RVI nego invalidi po rođenju koji nemaju pravo na invalidninu isl. Šta ćemo sa diskriminacijom institucija prema invalidima? Ne poštuje se Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida RS koji jasno propisuje OBAVEZNO i PRIORITETNO zapošljavanje osoba sa invaliditetom u javni sektor. Član 108. Ustava RS garantuje i obavezuje na poštovanje zakona - institucije nemaju izgovora!
ODGOVORITEMilenko
13.08.2026 11:38Samo ići odavde nema druge. Narod birao vlast pa eto mu Placeve u Srbiji treba traziti. U Bg samo ima 112 000 ljudi iz RS stalno nastanjenih pa razmislite Pozzz
ODGOVORITE