I dalje teško do punih informacija o potrošnji javnog novca

U odnosu na 2024. godinu, procenat zahtjeva riješenih u zakonskom roku povećan je sa 56,5% na 67,6%, dok je udio zahtjeva kod kojih su dostavljene sve tražene informacije porastao sa 35,5% na 66,2%. Ipak, formalna zakonitost postupanja ostaje ozbiljan problem, jer je u ukupnom uzorku svega 27,3% odluka doneseno u zakonom propisanoj formi.

Gotovo svaki treći zahtjev za pristup informacijama javne institucije  u BiH i dalje ne riješe u zakonskom roku, dok približno trećina zahtjeva ne rezultira dostavljanjem svih traženih informacija. Posebno loša praksa zabilježena je kod ministarstava u Republici Srpskoj, gdje je svega 10% odluka doneseno u zakonom propisanoj formi, što je najniži nivo formalne usklađenosti među posmatranim kategorijama institucija.

To su rezultati  istraživanja koje su Transparensi internešnel u BiH (TI BiH) i Udruženje Vaša prava BiH (VP BiH), okviru projekta „Access4All“ koji finansira Evropska unija, a koji podržava unapređenje pristupa informacijama u BiH, predstavili na konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.

Istraživanje je obuhvatilo 278 zahtjeva upućenih javnim organima širom BiH i pokazalo da je, uprkos određenom napretku u odnosu na 2024. godinu, primjena zakona i dalje neujednačena.

U odnosu na 2024. godinu, procenat zahtjeva riješenih u zakonskom roku povećan je sa 56,5% na 67,6%, dok je udio zahtjeva kod kojih su dostavljene sve tražene informacije porastao sa 35,5% na 66,2%. Ipak, formalna zakonitost postupanja ostaje ozbiljan problem, jer je u ukupnom uzorku svega 27,3% odluka doneseno u zakonom propisanoj formi, kažu u TI BiH.

"Uprkos pozitivnim pomacima u procentu dostavljanja podataka, istraživanje je ukazalo na izrazito nizak nivo formalne usklađenosti odluka sa zakonom, čime se podnosiocima zahtjeva znatno otežava pravna zaštita. Dok ministarstva na nivou BiH i Federacije BiH zabilježili stepen formalne usklađenosti od 77,8% odnosno 75%, usklađenost odgovora ministarstva u Republici Srpskoj iznosila je svega 10%, što ukazuje na prostor za unapređenje u pogledu forme odgovora i pružanja informacija koje podnosioci zathjeva traže. Posebno je problematična situacija u zdravstvenim ustanovama koje su donijele svega 25,3% odluka u propisanoj formi, a centri za socijalni rad 16,8%.", navode u TI BiH.

Zbog uskraćivanja informacija i nepostupanja po zahtjevima TI BiH je, u okviru istraživanja započetog 2024. godine, pokrenuo 18 upravnih sporova protiv javnih organa od kojih je 13 okončano i u svim tim predmetima sudovi su usvojili tužbe TI BiH, dok je pet postupaka još u toku. Sudovi su u analiziranim predmetima utvrđivali nezakonitosti prilikom uskraćivanja informacija, naročito kada su se institucije pozivale na zaštitu privatnosti bez odgovarajućeg razmatranja javnog interesa kod podataka o zapošljavanju, platama i ugovorima o djelu.

"Problem se, međutim, u pojedinim slučajevima nastavlja i nakon sudske presude. Analiza pokazuje da su pojedini organi nakon poništenja svojih odluka ponovo uskraćivali informacije, kasnili sa donošenjem novih odluka ili nisu postupali u skladu sa pravnim shvatanjem suda, te je TI BiH u dva slučaja zbog takvog postupanja morao ponovo pokrenuti upravne sporove", objašnjavaju u TI BiH.

Na konferenciji su predstavljeni i dalji koraci u okviru inicijative za izmjenu zakona o slobodi pristupa informacijama, koju je u aprilu ove godine pokrenuo TI BiH zajedno sa još 27 organizacija civilnog društva. Inicijativom su predložene izmjene zakona na svim nivoima vlasti s ciljem jačanja mehanizama nadzora i odgovornosti, unapređenja pravne zaštite i uvođenja jasnijih obaveza proaktivnog objavljivanja informacija. Više od pet mjeseci nakon njenog upućivanja, nadležna entitetska ministarstva nisu dostavila odgovor niti povratne informacije na predložene izmjene, dok je na nivou BiH dostavljen formalni odgovor, ali bez konkretnih koraka na unapređenju zakonskog okvira.

Predstavljeni su i rezultati korištenja online platforme „Pristup informacijama“, razvijene u okviru istog projekta finansirang od strane Evropske unije, koja građanima, novinarima, aktivistima i organizacijama civilnog društva omogućava jednostavnije ostvarivanje prava na pristup informacijama. Putem platforme do sada je kreirano ukupno 967 zahtjeva za pristup informacijama, urgencija i žalbi, što pokazuje konkretnu potrebu za alatima koji građanima olakšavaju korištenje zakonskih mehanizama za pristup informacijama.

(BN) Foto: TI BiH