Novi Ustav Republike Srpske: Stvarna namjera ili politički manevar i trgovina SNSD-a?

Promjene Ustava Republike Srpske ponovo su u žiži javnosti. Iz redova vlasti u posljednje vrijeme pojačano stižu najave izmjena Ustava Republike Srpske. Ovo nije prvi put da iz SNSD-a najavljuju novi Ustav, iako su svjesni da na taj način podižu tenzije, a da će se u stvarnosti teško doći do novog teksta Ustava Republike Srpske. Koliko je ova priča zaista realna? Da li je u pitanju stvarna namjera ili politička trgovina i kakav manevar vlasti se krije iza najava ustavnih promjena?

U postizbornom periodu, izmjene Ustava Republike Srpske vlast predstavlja kao prioritet. Iz redova SNSD-a se čak čulo i da će on biti izmijenjen do 9. januara sljedeće godine. Tako je Dodik nedavno rekao da mu upravo za novi Ustav treba dvotrećinska većina.

"Ja želim da vas obavijestim da smo obezbijedili dodatno broj poslanika, da Republika Srpska već na konstitutivnoj sjednici će imati manifestovanu dvotrećinsku većinu za sve izbore, a time i pretpostavku za usvajanje Ustava i četvrtog delegata u Dom naroda", rekao je nedavno Milorad Dodik.

Prema najavama, u novom Ustavu glavni grad Republike Srpske će biti Banjaluka, a Pale prestonica, što i nije naročito sporno. Ono što bi u Bosni i Hercegovini i te kako moglo da izazove tenzije, kaže politikolog Tanja Topić, su najave da će ustavnim izmjenama biti obuhvaćeno Vijeće naroda Republike Srpske koje trenutno može da ospori sve što usvoji Narodna skupština, a tiče se vitalnog nacionalnog interesa nekog od konstitutivnog naroda.

"Onaj dio koji bi omogućio da se smanje ovlašćenja i ublaži djelovanje Vijeća naroda i oduzme dio od konstitutivnosti naroda što će ići veoma teško u praksi jer to mora biti usklađeno sa Ustavom Bosne i Hercegovine", kaže Topićeva.

Skupštinska većina predvođena SNSD-om je prošle godine usvojila Nacrt novog ustava Republike Srpske koji je uključivao ukidanje Vijeća naroda i vraćanje nadležnosti. Sve je obustavio Ustavni sud BiH. Branislav Borenović je u nekoliko mandata bio poslanik u parlamentu Republike Srpske. Podsjeća da je SNSD i ranije kao i sada pominjao promjenu Ustava – uglavnom bez detaljne pripreme i sve je bilo u okviru dnevnopolitičkih potreba i dizanja tenzija.

"Mislim da su to isuviše ozbiljna pitanja da bi se na tako jednostavan način pojavljivala i najavljivala. Dok se ne dobije neka vrsta početnog teksta ili aktivnosti amandmanskog djelovanja na Ustav Republike Srpske smatram da ima prostora za ozbiljno djelovanje, ali je to tema koja ne može da se posmatra na način od danas do sutra koja diže političku prašinu", smatra Borenović.

Naši sagovornici smatraju da potenciranje priče o Ustavu Republike Srpske može da bude i politička poruka potencijalnim partnerima u vlasti na nivou BiH.

Posljednji put Ustav je mijenjan je 2011. godine, kada je amandmanima povećan maksimalan broj potpredsjednika Narodne skupštine sa dva na četiri.

(BN) Foto: BN