Banja Guber - blago koje propada: Ima li odgovornosti?

Nekada poznata po ljekovitoj mineralnoj vodi i banjskom turizmu, Banja Guber u Srebrenici već decenijama ne radi. Iako je obnova najavljivana, kompleks i dalje propada, a pitanja koncesije, vlasništva i kvaliteta vode ostaju bez jasnih odgovora. Dok institucije ćute, građani čekaju da se nekadašnji potencijal konačno stavi u funkciju.

Republika Srpska 08.11.2026 | 20:25
Banja Guber - blago koje propada: Ima li odgovornosti?

Nekada se voda sa Gubera flaširala i izvozila širom svijeta. Danas banja ne radi, objekti propadaju, a voda sa izvora otiče. Sve manjem broju posjetilaca svjedoči i Srebreničanin Mirko Sekulić.

“Ove godine, za razliku od prošlih godina, daleko manje ljudi ima, jer ništa se ne radi da bi te ljude privukli, zadržali, da bi im ponudili nešto. Vidite i sami, nema se ni kafa popiti, a kamoli išta drugo”, priča nam Sekulić.

Obnova Banje Guber počela je 2010. godine izgradnjom novog kompleksa, ali nikada nije završena. Dok je objekte gradilo preduzeće „Guber AD", koncesiju za korištenje vode Vlada Republike Srpske 2012. godine dodijelila je firmi „Argentum 09" iz Srebrenice.

Prema Komisiji za koncesije, ugovor za lokalitet „Veliki–Crni Guber" prestao je da važi u septembru 2016. godine. Šta se nakon toga dešavalo s koncesijom, pitali smo Ministarstvo energetike i rudarstva, ali odgovor nismo dobili.

Bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković smatra da bi nadležne republičke institucije morale utvrditi šta se dešavalo sa koncesijom. 

“Prvo bi Vlada trebalo da sankcioniše koncesionara koji nije ništa već desetak godina. Šta su sankcije onima koji su kupili neka preduzeća, pa čak i dobili određene koncesije, a nisu radili ništa. Ima li sankcija? Ugovornih sankcija”, pira Duraković.

Dodatnu neizvjesnost stvaraju imovinsko-pravni odnosi. Na pojedinim parcelama pravo korištenja ima preduzeće „Guber", dok su druge u vlasništvu Republike Srpske i Opštine Srebrenica.
Na pitanja da li su svi imovinsko-pravni odnosi riješeni i predstavljaju li prepreku za obnovu, Uprava nije dala odgovor, navodeći da je postupak još u toku. 

Duraković se nada da bi dogovor mogao otvoriti put obnovi Banje Guber.

“Nadam se da će biti političke pameti i zrelosti, ukoliko žele da pomognu ovom gradu, jedni, drugi i treći. Da dozvole da Guber banja zaživi. To je jedina svijetla tačka u skoro pa mrtvom gradu, koji spada u izrazito nerazvijene opštine, koja može dati bar tračak nade za neku prosperitetniju budućnost”, navodi Duraković.

Iako je projekat Specijalne bolnice „Banja Guber" najavljivan 2020. godine, građani i dalje ne vide konkretne pomake i sve manje vjeruju da će do njegove realizacije doći. Da od najavljivane obnove za sada nema vidljivih rezultata, ukazuje i Mirko Sekulić.

“Mnogo novca je dato na ta ispitivanja, a vidite i sami da nijedan kamenčić u zadnjih šest godina nije pomaknut, a kamoli da se pomaklo nešto.”

Dok se čeka na konkretne odluke, građani i dalje dolaze na izvore i uzimaju vodu. Međutim, njena tradicionalna upotreba nije potvrda današnje zdravstvene ispravnosti, za koju su potrebne aktuelne analize. Da je za pokretanje projekta potrebna konkretna odluka i ulaganje, smatra i Tomislav Pantić iz Ljubovije,sudski godinama dolazi na izvore Gubera.

“Ovdje ne treba mnogo znanja i pameti. Treba jedan sudski čekić od sto i da se kaže “ulažemo u Srebrenicu”. Kraj”, mišljenja je Pantić.

“Bar 50 odsto ljudi bi se vratilo zbog Gubera. Svi oni koji tu imaju kuće imali bi određenu varijantu da se vrate”, kaže Bakir Mustafić, stanovnik Srebrenice.

Srebreničanima više nije toliko važno ko je kriv, već šta se planira dalje. Pitaju se do kada će Srebrenica, opština kojoj je potreban svaki privredni subjekt i svako novo radno mjesto, nijemo posmatrati kako važan potencijal propada. Jer dok voda otiče, sa njom curi i strpljenje građana koji odlaze, ali i šansa za oporavak ovog kraja.

(BN) Foto: BN

Komentari / 0

Ostavite komentar