Helsinški odbor za ljudska prava CIK-u: Objavite podatke

-  Helsinški odbor za ljudska prava podržao je zahtjeve organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini i zatražio da Centralna izborna komisija (CIK) BiH bez odgađanja dostavi i javno objavi informacije kojima raspolaže o primjeni izbornih tehnologija na Opštim izborima 2026. godine.

Iz ove organizacije poručuju da CIK BiH, uz zaštitu tajnosti glasanja i ličnih podataka birača, treba da učini dostupnim sve podatke za čije uskraćivanje ne postoji zakonski osnov.

Reagujući na obraćanje CIK-a BiH od 14. novembra, u kojem je navedeno da Komisija ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku te da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH, iz Helsinškog odbora ističu da priprema izvještaja ne predstavlja zakonski osnov za uskraćivanje informacija niti za odgađanje postupanja mimo rokova.

"Zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje. CIK treba da omogući pristup tim informacijama na jedan od zakonom predviđenih načina", navodi se u saopštenju Službe za informisanje Helsinškog odbora za ljudska prava.

Konkretni zahtjevi upućeni CIK-u BiH

Helsinški odbor traži od Centralne izborne komisije da podnosiocima zahtjeva i javnosti dostavi tri ključne grupe podataka:

Izlaznost i identifikacija birača: Podaci po biračkim mjestima uz navođenje izvora objavljene izlaznosti, broja birača koje uređaj nije mogao identifikovati putem otiska prsta, kao i broja onih koji su identifikovani drugim propisanim postupkom.

Kvarovi i nekorištenje opreme: Pregled biračkih mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni, sa evidentiranim razlozima i postupkom koji je u tim situacijama primijenjen.

Odstupanja i kontrolna brojanja: Zapisnici, naredbe i izvještaji o razlikama između elektronskog i ručnog brojanja, te podaci o tome šta je pokazalo ponovno brojanje naloženo u oktobru i koji je rezultat na kraju uvršten u potvrđene rezultate.

Zakonske obaveze i pitanje povjerenja

Iz ove organizacije podsjećaju na član I/2 Ustava BiH, koji utvrđuje funkcionisanje države na osnovu slobodnih i demokratskih izbora, kao i na član 5.29 Izbornog zakona BiH, koji predviđa javni prikaz detaljnih rezultata po biračkim mjestima i obavezuje CIK da u slučaju neslaganja ponovi oba brojanja u Glavnom centru za brojanje.

Pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, u Helsinškom odboru naglašavaju da je CIK dužan odlučiti o urednom zahtjevu u pravilu najkasnije u roku od 15 dana, te da u slučaju ograničenja pristupa dijelu informacija mora dostaviti pisano obrazloženje sa konkretnom zakonskom odredbom i razmotriti javni interes.

"Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih CIK objavi uz jasno objašnjenje. Potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni, a uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti Centralne izborne komisije", zaključuje se u saopštenju.

(BN) Foto: BN