Građani Srpske plaćaju sve više, a sve manje znaju zašto

Građani bankama plaćaju sve više, a sve manje znaju za šta tačno. Brojne usluge postaju sve veći teret za kućne budžete.

Bankarski nameti rastu, često bez dovoljno jasnog obrazloženja i bez mogućnosti građana da utiču na njihovu visinu.

Porezi, naknade, takse, kamate, plaćanje održavanja računa, plaćanje izdavanja dokumenta, obrade kredita, bankarski nameti mogli bi se nizati u nedogled, a poskupljenja svih ovih nameta prođu neprimjetno. Novo poskupljenje kreće od 1. januara. A građani, pa oni nemaju opcije, mogu samo da promijene banku, gdje ih čeka isto. Ekonomista Igor Gavran ističe da banke navode klijente na neinformisanost.

„Kada recimo zaključujete bilo kakav ugovor sa bankom, bilo da je o štednji, bilo da je o kreditu ili nekom drugom aranžmanu, vi dobijete toliko stranica teksta sa raznoraznim uslovima, pravilima, naknadama, da to niko normalan ne može pročitati, inače bi banka dnevno mogla obraditi po dva klijenta u poslovnici, ako bi svi sve to čitali.

Nema ni namjere da se to pročita, nego da se zadovolji forma, a kasnije tek građanin shvati, odnosno privrednik, klijent, šta je sve obavezan platiti, a koliko je banka ustvari zaštitila sebe, a ne klijenta u svakom takvom odnosu. Kada je riječ o naknadama koje klijenti u BiH plaćaju, veliki dio njih je potpuno neopravdan, da ne kažem besmislen. U normalnom svijetu ne postoje naknade kao što je takozvano održavanje računa, kojih je sve više i više.“, napominje Gavran. 

Direktor udruženja građana za zaštitu potrošača Don Murisa Marić ističe da građani jedino što mogu je da istraže u kojoj banci su najmanje kamate kada dižu kredit, i to ukoliko je neka akcija u toku, jer su razlike u kamatnim stopama između banaka skoro neprimjetne. Ona objašnjava da se poskupljenja nameta rade vješto i bez velikih najava.

„Nekako ostane negdje iza da ne vide mnogi građani, a s druge strane, svako od nas dobije posebnu poruku kada se radi o poskupljenju bankarskih usluga. S druge strane evo povećanje koje će se upravo desiti od 1.1. u mnogim bankama, nije samo vezano za održavanje računa, a znamo da svi danas moramo imati račun da bismo primili naše naknade za rad, penzije i sve ostalo.
Tu su i ovi nameti koje, kada smo pribjegli da imamo onlajn bankarstvo, evo plaćamo određene naknade  i prema banci, ako su u matičnoj banci svi računi, a s druge strane plaćamo sada mnogo veću naknadu i o tranšama koje će ići prema drugim bankama, tako da ovo nisu mali nameti kada se sabere sve ono što mi u toku godine plaćamo i koliko koristimo bankarske usluge“, kaže Marić. 

Dok banke svoje usluge sve skuplje naplaćuju, postavlja se pitanje: ko kontroliše ove namete i ko štiti građane od neprestanog rasta troškova? Novac koji građani plaćaju bankama nije sitnica, kaže predsjednik udruženja građana Toper za zaštitu prava potrošača Snežana Šešlija.

„Zaista su visoki nameti, a drugo građanima nije jasno zašto su toliki nameti, ne po vrednosti, nego vi imate tri – četiri finansijska izdatka na jednom žiro računu. Promene se dešavaju tako da se oni oglašavaju, to je činjenično stanje, ali koliko je to dostupno građanima, jer građani praktično pravu informaciju dobijaju tek kad prvi izvod dobiju sa tim i onda ako elektronski koriste bankarske račune, onda dobiju elektronski obrazloženje da je došlo do poskupljenja, odnosno povećanja“, ističe Šešlija. 

Ona ukazuje na još jedan problem informisanosti, a to je da  je u većini slučajeva ugovor sa bankama preopširan, bez jasnih informacija i morate da ga pročitate i protumačite dok ste u banci, za šta vam treba više sati.

(BN) Foto: BN