BiH rizična zona za pranje novca - Na udaru privreda i građani

'Dobro je, nismo na crnoj listi sa Iranom' – tako vlast pravda pad Bosne i Hercegovine na sivu listu Manivala.

Bosna i Hercegovina zvanično je označena kao rizična zona za pranje novca. Zbog neusvajanja ključnih zakona, država je vraćena na sivu listu Manivala.

Prvi na udaru su privreda i građani, dok nadležni ministri odgovornost prebacuju jedni na druge.

Ako vam rodbina iz inostranstva šalje novac ili ako vi plaćate ratu kredita banci van države – spremite se na čekanje, procedure i pravdanje svakog feninga. Rigorozne provjere prvo će osjetiti građani i privreda.

Povratak na sivu listu u praksi znači: skuplje i sporije bankarske usluge, otežan izvoz u EU, sporiji priliv novca od dijaspore i pad stranih investicija.

Finansijski sektor je već na udaru, upozorava direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.

"Prvi na udaru će naravno biti oni sektori privrede koji posluju sa inostranstvom, veliki uvoznici i izvoznici. Međutim, ne smijemo zaboraviti naše stanovništvo s obzirom na to da BiH ima veliku dijasporu. Doznake naše dijaspore su premašile 4,5 milijarde KM godišnje. Svako povećanje cijena, svako dodatno administrativno opterećenje može značajno uticati i usporiti takve transakcije", objašnjava Ražanica.

Razlozi za ovakav rasplet su jasni: nije usvojen Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine, niti zakoni iz domena međunarodne saradnje, a Federacija BiH je i dalje bez Registra stvarnih vlasnika.

Institucije su imale upozorenje, rok od 18 mjeseci i jasne zadatake, ali ih nisu ispunile. Umjesto preuzimanja odgovornosti, nadležni ministri igraju "ping-pong" prebacivanja odgovornosti.

Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković tvrdi da su nas "isključivo krivicom SNSD-ovih ministara doveli na sivu listu, jer ne žele da se bave tom temom".

S druge strane, ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) prstom upire u Federaciju BiH.

"Mi ne moramo da budemo na sivoj listi ukoliko kolege iz Federacije budu prihvatili realnosti koje su više tehničke prirode, nego da oni od toga prave političko pitanje. Ono što je dobro jeste da smo mi izbjegli crnu listu, pa da ne budemo u poziciji kakva je Sjeverna Koreja, Iran", naveo je Amidžić.

Na sivoj listi, pored BiH, Bugarske i Monaka, sada su i Jemen, Vijetnam, Sirija, Kongo, Haiti, Namibija i Južni Sudan. To je pravo ogledalo države u kojoj niko ne snosi odgovornost, poručuju iz opozicije.

"Stavljanje BiH na sivu listu Manivala nije pojedinačan incident već dijagnoza Bosne i Hercegovine. U BiH je sivi sistem upravljanja, sve je sivo. Zašto? Zato što odgovornosti nema, a šteta je veoma vidljiva", ocijenila je poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Mira Pekić (PDP).

Njen kolega iz Predstavničkog doma Nenad Grković navodi konkretne primjere koji izazivaju sumnju.

"Mislim da nigdje na svijetu nemate situaciju kao u BiH da istresete novac, a da ne odgovarate odakle vam. Najbolji primjer za to su vam stanovi ovdje u Trebinju. Vidite kolike su cijene i stanovi se prodaju, ali da li je neko nekad pitao te vlasnike odakle im ta sredstva? Jednostavno, iz međunarodne zajednice ne žele da dozvole da takav novac uđe u Evropsku uniju", naglašava Grković.

Stvarni razlog za neusvajanje zakona nisu politička neslaganja, već lični interesi, smatra poslanik SDS-a Mladen Bosić.

"Ukoliko bi donijeli zakone koji se tiču provjere pranja novca, oduzimanja nezakonito stečene imovine i ostale mjere koje se protive kriminalu, očigledno bi vrh vlasti u Bosni i Hercegovini u oba entiteta došao pod udar i sasvim je jasno da postoji njihova lična zainteresovanost da se ne ide u tom smjeru. Ovo je na neki način i zvanična potvrda da je u Bosni i Hercegovini sprega kriminala i vrha vlasti, znači dovođenje čitave države na sivu listu je jasan signal za to", zaključuje Bosić.

Ovo za Bosnu i Hercegovinu nije prvi put. Država se na sivoj listi našla i 2015. godine. Izlazak iz rizične zone tada je trajao tri godine, a bankari upozoravaju da će povratak povjerenja ovoga puta trajati još duže.

Kada vam sljedeći put u banci zatraže brdo papira za običnu uplatu, kada vam rata kredita poskupi, ili kada novac od rodbine iz inostranstva danima bude blokiran – sjetite se ko je za to odgovoran.

Odgovorna je vlast koju ste birali, a čiji nerad iz svog novčanika, plaćate isključivo vi.

(BN) Foto: BN